Burna vremena za sektor bankarstva

Kreditna kriza u Sjedinjenim Državama, koja je zbog integracije kapitalnih tržišta imala globalni učinak, najgovijestila je burna vremena za bankarski sektor.

No iako su nestabilni uvjeti kreditiranja i neočekivani gubici gurnuli na površinu neke od temeljnih problema u financijskom sektoru, stvorene su i prilike za značajna poboljšanja, ističe polugodišnji Pregled globalnog bankarskog sektora konzultantsko-revizorske tvrtke Deloitte. Financijska i tržišna nestabilnost u drugoj polovici prošle godine pojačala je važnost odgovarajućeg upravljanja rizicima, kao i procesa usuglašavanja s regulativama. Naime, financijski se sektor suočava s porastom regulativnih zahtjeva još od kraja prošlog stoljeća, a procjenjuje se da su samo u razdoblju od 2002. do 2006. troškovi provođenja regulativa porasli 159 posto.

Pored toga, mnoge su nove regulative uvele osobnu odgovornost predsjednika uprava za njihovo poštivanje, što je vodeće ljude u sektoru potaknulo na uvođenje politike nulte tolerancije za kršenje regulativa. Budući da su se banke uglavnom suočavale s novim regulativama ad hoc, uvodeći s dolaskom svake nove regulative dodatne aktivnosti za njezino provođenje, dolazilo je do suvišnog preklapanja aktivnosti. Zbog porasta troškova i gubitka vremena vodećeg kadra, banke su uočile potrebu za uvođenjem integriranog pristupa, odnosno stvaranjem svojevrsnog regulatornog «ekosustava» koji će im donijeti prednost pred konkurencijom.

Prije samo nekoliko godina, činilo se da će širenje bankomata i porast važnosti internetskog bankarstva donijeti kraj bankovnim poslovnicama i šalterskom poslovanju. Međutim, vodeći menadžeri u financijskom sektoru danas uviđaju da su poslovnice i dalje bitan segment bankovnog poslovanja, iako se njihova uloga promijenila. Rutinske transakcije, poput uplate i isplate, u poslovnicama se i dalje minimaliziraju, no raste važnost poslovnica kao prodajnih centara i sredstava za učvršćivanje odnosa s klijentima. Zbog toga je u ovom desetljeću broj poslovnica po glavi stanovnika u mnogim zemljama ostao isti, dok se u Sjedinjenim Državama čak i povećao. Radi privlačenja klijenata, poneke banke koriste inovatnivne pristupe u osmišljavanju svojih poslovnica, uvodeći mogućnost da u njima klijenti popiju kavu, provjere svoj e-mail, pa čak i gledaju filmove.U vrijeme pomanjkanja talentiranih stručnjaka, bankama je bitno razviti učinkovit sustav napredovanja.

Međutim, ovo je istodobno slaba točka mnogih banaka i kompanija. Istraživanje Američke bankarske udruge iz 2006. pokazuje da čak jedna trećina financijskih institucija nema razvijen formalni plan nasljeđivanja osoba na ključnim pložajima. Na prvi pogled, zamisao da bi banke mogle igrati vodeću ulogu u smanjenju emisije stakleničkih plinova djeluje čudnovato. Međutim, «zelene» aktivnosti banaka ne trebaju se svesti na korištenje recikliranog papira u uredima, već postoje brojni načini da banke djeluju na globalno poboljšanje zaštite okoliša. Tu je prvenstveno riječ o kreditima i zajmovima za poslovne pothvate koji su ekološki održivi, ali i odobravanju pogodnosti za kreditiranje gradnje energetski učinkovitih građevina. (M.N.)