Burze valuta: Oštar pad jena prema dolaru i euru

Na svjetskim valutnim tržištima prošli je tjedan obilježilo slabljenje japanske valute prema euru i američkom dolaru jer zbog sve dublje recesije japanskog gospodarstva jen polagano gubi status sigurnog utočišta za kapital.

Tečaj eura prema američkoj valuti pao je prošloga tjedna 1,04 posto, na 1,2710 dolara, dok je u odnosu na japansku valutu porastao 3,4 posto, dosegnuvši 123,77 jena. Cijena dolara prema japanskoj valuti skočila je, pak, 5,2 posto, na 97,84 jena, a polovicom tjedna dolar se, po prvi puta od studenoga prošle godine, probio i iznad 98 jena. U cijeloj veljači dolar je prema jenu ojačao više od 8 posto, što je njegov najveći mjesečni skok još od 1995. godine.

Slabljenje jena posljedica je novih podataka o produbljivanju recesije u japanskom gospodarstvu. Nakon što je nedavno objavljeno kako je izvoz Japana zabilježio rekordni pad, prošloga je tjedna ulagače šokirao i podatak o rekordnom 10-postotnom padu industrijske proizvodnje u siječnju.

"Japanska valuta nastavlja biti pod pritiscima jer ulagači procjenjuju da sve lošije japanske gospodarske i političke prognoze štete njegovom statusu sigurnog utočišta za kapital", kaže Derek Halpenny, valutni strateg tvrtke BTM-UFJ. Premda ni situacija u američkom gospodarstvu nije ništa bolja, na što ukazuje podatak o padu tamošnjeg bruto domaćeg proizvoda u posljednjem lanjskom kvartalu za čak 6,2 posto, dolar trenutačno bolje kotira.

"Iako je SAD odavno trebao objaviti plan za spas posrnulih banaka, još je uvijek brži od Europe i Japana. To je dalo poticaja rastu povjerenja u dolar, kojemu se ulagači ponovno okreću kao sigurnoj luci", kaže Saburo Matsumoto, valutni strateg banke Sumitomo Trust and Banking. Zahvaljujući tome, dolar je ojačao i prema europskoj valuti, premda mu ne ide u prilog zabrinutost ulagača za američki bankarski sektor, nakon što je vlada povećala svoj vlasnički udjel u Citigroupu na 36 posto, što se na tržištu tumači kao nacionalizacija banke.

Međutim, euro je pod pritiskom novih podataka o slabljenju gospodarstva eurozone. Tako je u siječnju u zoni jedinstvene europske valute izgubljeno 250.000 radnih mjesta, a stopa nezaposlenosti porasla je na 8,2 posto, najvišu razinu u više od dvije godine.

Uz to, u siječnju je u 16 zemalja eurozone inflacija pala na 1,1 posto, pod pritiskom oštrog gospodarskog usporavanja, što je najniža razina inflacije u eurozoni od srpnja 1999. godine. Zbog toga se očekuje da će ECB na sljedećem sastanku monetarnog povjerenstva u ožujku sniziti ključne kamatne stope za dodatnih pola postotnog boda, na 1,5 posto. Mogućnost snižavanja kamatnih stopa snažno pritišće valute, koje tako postaju manje atraktivne za ulagače. (Hina)