Burzovni igrači štede kupujući jeftine dionice

Kad je dioničko tržište već prilično ispuhano, kao što je to slučaj danas u Hrvatskoj, na burzi se otvara prilika i za kupnju radi štednje u dionicama.

Piše: Nikola Prskalo

Premda su posljednjih nekoliko mjeseci, najvećim dijelom zbog globalne financijske krize, hrvatski ulagači u dionice i investicijske (dioničke i mješovite) fondove pretrpjeli goleme gubitke, još se jednoznačno ne može odgovoriti na pitanje kako će se neki od aktualnih gubitnika ili drugi posjednici novca ponašati u budućnosti. Niti nedavne izjave poput 'nikad više u dionice i na burzu', što su ih u ljutnji izrekli mnogi mali dioničari koji su u dugim redovima čekali da prijave prodaju svojih Ininih dionica MOL-u ne mora značiti da je to i njihova posljednja. Naprotiv. Poznavatelji prilika kažu kako ih ne bi iznenadilo da i neki od spomenutih 'protivnika burze' sutradan ponovno postane ofenzivni ulagač u dionice s namjerom da pokuša izgubljeno - vratiti.
 
Zaštita od inflacije

Dijelom to najavljuju i neki drugi mali dioničari - imaoci oko 2,8 milijardi kuna gotovine što su je nedavno dobili od prodaje paketa dionica Ine. Naime, prve procjene govore da bi se i do trećine iznosa toga novca mogla ponovno vratiti na burzu. Takve najave ne čude, pogotovo znaju li se rezultati nedavnih istraživanja Zagrebačke burze iz kojih saznajemo da je prosječni hrvatski ulagač dionice kupio vlastitim viškom novca i da tvrdi kako se isplati ulagati u dionice, odnosno da će i dalje u njih ulagati. Anketa je pokazala da ih čak 70 posto ulaganje u dionice smatra i dugoročnim, odnosno i svojevrsnom štednjom za 'stare dane' i na dulji rok, na pet ili više godina. U tom razdoblju njih 49 posto očekuje da će ostvariti dobit od 20 do 50 posto, svaki, pak, treći očekuje dobit do 20 posto, a 12 posto ih očekuje čak 100 ili više posto zarade. No, ni ta saznanja još ne odgovaraju na pitanje je li prošlo doba velike zaigranosti hrvatskih igrača na tržištu kapitala.

Analitičari kažu da je u nestabilnim vremenima najteže, pa i najvažnije sačuvati kapital od gubitaka, a o profitu treba razmišljati poslije. No, svjesni su i toga da će zagriženi burzovni igrači najčešće i dalje tražiti prilike u krizama i velikim oscilacijama cijena. To i zato što se i najveća prilika za profitiranje upravo i pruža u kriznim vremenima, kada treba kupovati dionice dobrih tvrtki, i to na dulji rok.Kada je dioničko tržište već prilično ispuhano, kao što je to slučaj danas u Hrvatskoj, na burzi se otvara prilika i za kupnju ne radi trgovine nego štednje u dionicama. Neki drugi analitičari kažu da dugoročni pristup ulaganju u dionice (pa i u fondove) omogućuje i kvalitetnu zaštitu od inflacije. Pritom, naravno, treba odabrati i prave dionice. U inflatornim uvjetima, kažu, najsigurnije je ulagati u dionice sektora koji imaju veći manevarski prostor u povećanju cijena. To su obično sektori poput prehrane, poljoprivrede, farmaceutike i sl., čiji će se proizvodi kupovati podjednako unatoč (financijskoj krizi i ) padu kupovne moći. Ponovimo da burza nije i za svakoga, pogotovo ne za nespremne na rizik i gubitke i na strpljivo čekanje na dobitke. Naime, na burzi uglavnom trguju profesionalci koji su cijeli dan uz računalo i prate trgovanje iz minute u minutu. Mali dioničar to nije u stanju i ne treba se time ni baviti. Ako hoće, može kupiti dionice dobrih, a (danas) podcijenjenih tvrtki i čekati - ne obazirući se na trenutačne padove i skokove.

Najslasniji zalogaj

Na velike ulagače, dakako, ne mogu se uvijek primijeniti i ista pravila igre. Ovih dana kada su veliki dioničari, odnosno institucionalni igrači dobili oko 3,5 milijardi kuna od prodaje Ininih dionica MOL-u mogle su se čuti različite kombinacije o tome gdje će završiti taj nemali novac. Veći dio tog novca otišao je u braniteljski fond ili se slio u mirovinske i ostale fondove. U bankarskim se krugovima čuje da je novčani portfelj braniteljskog fonda najslasniji zalogaj, za koji su spremni ponuditi posebne uvjete. U mirovinske i ostale fondove slilo se oko 1,5 milijardi kuna. Pritisnuti nevoljama i odljevom kapitala, fondovi su taj novac dočekali kao spas da poprave likvidnost, pa se od njih ne može očekivati da krenu uvelike trgovati dionicama na burzi. U znatno su boljoj poziciji mirovinci, koji će vjerojatno, kao i branitelji, iskoristiti situaciju u bankama i zarađivati solidan prinos na depozitima. O strukturi konačnih 'ulaganja' tih ukupno 6,3 milijarde kuna koje su dobili veliki i mali dioničari od prodaje dionica Ine Mol-u može se samo spekulirati s obzirom i na prilično nepredvidljivo stanje na tržištu kapitala i opće stanje domaće ekonomije. Ipak, jedno je sigurno: veći dio tog novca završit će na svojevrsnoj štednji bila da je ona na burzi, u fondovima ili u banci.