Čak 1,4 milijarde kuna ići će za saniranje dugova u zdravstvu

Zbog viška prihoda u državnoj blagajni Ministarstvo financija će na idućoj sjednici Vlade predložiti rebalans državnoga proračuna. Kako doznajemo u Ministarstvu, prihodi će se, prema prijedlogu, povećati za 2,5 milijarde kuna, a rashodi za 2,8 milijardi.

Najviše novca, čak 1,4 milijarde namijenjeno je saniranju dugova u zdravstvu (milijarda za bolnice, 400 milijuna za HZZO), a čak 334 milijuna dobit će Primorčevevo ministarstvo (za knjige, besplatan prijevoz srednjoškolaca...).
Za strukturne potpore stanovništvu i gospodarstvu izdvojit će se već najavljenih 600 milijuna kuna (jedna je od potpora i subvencioniranje troškova struje), dok će se u strateške robne zalihe sliti dodatnih 100 milijuna (uglavnom za naftne derivate i energente). 

Regionalni razvoj "podebljat" će se za 200 milijuna namijenjenih područjima od posebne državne skrbi i razvoju lokalnih jedinica. Iznadplanski višak prihoda smanjit će i deficit u državnoj blagajni - s planiranih 1,6% na 1,3% udjela u BDP-u (što je 3,989 milijardi kuna). I to po novoj ESA 95 metodologiji kakvu primjenjuju sve članice Europske unije. To je, doduše, manje nego kada bi se računalo po modificiranom načelu kakvo je tražio MMF (deficit bi po toj matematici iznosio 2% BDP-a), no u Ministarstvu financija kažu da, iako je iz računice izbačen HAC, nema govora o friziranju podataka.

Boljem punjenju proračuna pomažu i dobra kretanja u gospodarstvu - rast industrijske proizvodnje i građevinskih radova, smanjenje anketne stope nezaposlenosti na 9,6% i gospodarski rast od (neslužbena procjena) 4,3% u prvom tromjesečju ove godine. Prijedlog rebalansa državnoga proračuna već idućega tjedna kreće na izglasavanje u Sabor.  Zakon o proračunu, koji će također u saborsku proceduru, već je izazvao polemike s lokalnom upravom.

Naime, prema Zakonu koji još vrijedi 128 jedinica lokalne uprave i samouprave zadužilo se više od dopuštenih 20% (u odnosu na vlastite prihode), dok bi ih prema novome Zakonu bilo čak 137. Zagreb nije u toj kategoriji, jer je zadužen oko 16% iznosa svog proračuna. Ministar Šuker kaže kako nema govora o nekakvom ograničenju zaduživanja za razvoj, jer se zaduživanje ne dopušta samo nesolventnim i novoosnovanim (komunalnim) tvrtkama, bez kreditne povijesti. U tu računicu, kaže Šuker, ne ulaze JPP-i i projekti koji se sufinanciraju iz EU fondova. Koji su gradovi premašili kvote zaduživanja, ministar nije htio pojasniti.    (Gordana Gelenčer)