Arhiva

Čak 70 fondova završilo u minusu

Dodajte lidermedia.hr u omiljeni Google izvor

Ukupna neto imovina  96 aktivna otvorena (hrvatska) investicijska fonda s javnom ponudom u sedam je ovogodišnjih mjeseci smanjena sa 29,1 milijardu na 17,4 milijarde kuna , ili za  gotovo  40 posto.

Najveći pad imovine u proteklom dijelu godine bilježe dionički i mješoviti fondovi, dok je potonuće kod obvezničkih u prosjeku, ipak,  nešto manje. Na drugoj, pak, strani  jedino su najkonzervativniji novčani fondovi, čija imovina ne ovisi direktno o cijenama dionica -  u proteklom dijelu godine ostvarili kakav - takav rast imovine. Analitičari  su izračunali i kako je čak 70 fondova krajem srpnja imalo negativni predznak, a  samo 26  pozitivno je poslovala. Drugim riječima, gotovo tri od četiri fonda u proteklom su dijelu godine završila u minusu.

Gledamo li konkretne prinose fondova, oni se u prvih sedam mjeseci ove godine kreću u rasponu od  plus 3,4 do minus 37,5 posto. Pozitivne  rezultate u ovoj su godini, ponovimo, ostvarili svi novčani fondovi pri čemu je najbolji PBZ Dollar imao rast od 3,4 posto. Isto tako, devet obvezničkih fondova te dva druga - Prospectus Worldwide i Agram Trust - također su pozitivno poslovali. Najslabiji, pak, rezultat ostvarilo je 27 mahom mladih dioničkih fondova u kojima su ovogodišnja poslovna potonuća veća i od 20 posto.

Većina se analitičara slaže  s ocjenom kako su  visoki padovi imovine fondova u proteklom dijelu godine nastali (i) zbog nastavka u ovoj godini negativnog trenda na domaćem, ali i na tržištima kapitala u regiji, ali i radi velikog izvlačenja i bijega sredstava iz fondova. Naime, velike isplate i panični izlasci iz  fondova  prisilili su neke od otvorenih investicijskih fondova da prodaju velike količine dionica iz svojih portfelja u jako kratkom roku, što je dodatno pojačalo negativan trend na tržištu kapitala i srušilo cijene nekih dionica u ovoj godini i za 40-ak posto. Lančano je to, za približno isti postotak, spustilo i visinu udjela odnosno ukupnu imovinu fondova.

Još više od dosadašnjeg pada imovine ulagače, a i same fond-menadžere, čini se, brine prisutna neizvjesnost odnosno pitanje: do kada će kriza fondova potrajati. Neki analitičari ovih su dana ponovili ranije date ocjene kako je realno očekivati da će u nastavku godine investicijski fondovi više-manje dijeliti sudbinu dioničkog indeksa, odnosno da bolje rezultate kod fondova ne treba očekivati prije jeseni, odnosno zadnjeg ovogodišnjeg kvartala. (Nikola Prskalo)

 

Lider digital
čitajte lider u digitalnom izdanju
vezani članci