Čak 93 posto osiguravatelja uskoro očekuje veću konkurenciju

Deveti po redu Dani hrvatskog osiguranja, posvećeni ponajviše promjenama koje tu industriju očekuju nakon ulaska u EU, okupili su u Rovinju od 13. do 15. studenog gotovo sve najznačajnije osiguravateljske igrače s domaćeg tržišta.

Otvarajući konferenciju Vesna Trnokop-Tanta, potpredsjednica HGK-a, organizatora konferencije, istaknula je kako ovaj sektor očekuju velike promjene. Prije svega, kazala je, to se odnosi na upravljanje rizicima koje će zbog novih pravila vezana za transparentnost poslovanja i primjene direktiva EU o solventnosti koja stupaju na snagu 2014. doživjeti značajne izmjene.

Istaknula je i drugu najvažniju temu konferencije, a to je opismenjavanje potrošača i uloga medija u tom procesu, što je u hrvatskom slučaju izuzetno značajno budući da je kod nas upravo obrnut postotak odnosa životnih i neživotnih osiguranja u odnosu na europske prosjeke. Mala uključenost u životna osiguranja, naime, ukazuje među ostalim na nedovoljnu informiranost, kao i na priliku za osiguravateljske kuće.

Iako se kao posljedica krize primjećuje pad premija u zadnje tri godine, još uvijek je riječ o industriji koja se dobro nosila s tim procesima.

- Ova industrija nije potaknula, ni utjecala na krizu, iako je neki lakonski povezuju s onima koji su bili pokretači - istaknula je Trnokop-Tanta.

Snježana Bertoncelj, predsjednica Udruženja osiguravatelja HGK-a, izvjestila je da se od lanjskog kongresa učinilo mnogo na opismenjavanju potrošača, no i kako je interna zastupnička mreža, točnije pokušaj da se napravi lista onih koji loše rade, naišla na pravne probleme zbog kojih taj zadatak teče sporije od očekivanja.

Također, kazala je, upravo je u tijeku izrada novog Zakona o osiguranju, koji se radi u suradnji s Hanfom.

Osiguranja su važan segment za razvoj moderne ekonomije, rekao je Ivan Vrljić, član Uprave Hanfe, dodajući da je od početka njezina djelovanja 2005. razina premije s šest, podignuta na 10 milijardi kuna, povećana profitabilnost, pričuva i osiguranje korisnika.

Koliko je to važno rekao je pokazje primjer Novog Zelanda koji je u zadnjem potresu imao 12 milijardi eura šteta, od čega je čak devet bilo isplaćeno kroz osiguranja. Japan, je primjerice, štete od tsunamija pokrio s jedva 20-ak posto kroz osiguranja.

Igor Pureta, zamjenik predsjednice Udruženja osiguravatelja HGK-a moderirao je temom Tržište osiguranja nakon ulaska u EU, koju je otvorila Snježana Bertoncelj s anketom provednom kod top manadžmenta hrvatskih osiguravatelja.

Ukratko čak 93 posto očekuje veću konkurenciju stranaca, 89 posto njih da će doći do spajanja, 74 posto izmjene propisa, 89 posto porast cijena te 93 posto veću zaštićenost osiguranika.

Naravno, većina ih očekuje rast životnih osiguranja. No, 85 posto priprema se za promjene radi zakonskih izmjena, a ne zbog mogućeg širenja poslovanja. Negativnim procjenjuju mogući damping cijena, te otežano poslovanje zbog Solventnosti II (regulative).

O poljskim iskustvima, pak, govorio je Stanislav Borkowski, iz Allianza Poljska, dodajući kako sve nije išlo kako su očekivali po ulasku u EU. Kao prvo proces harmonizacije legislative s EU-om pokazalo se značajno se razlikuje od članice do članice.

Isto tako i Poljska je bila slabo osigurana zemlja, a iako se to mijenja, ti se pomaci događaju sporije od očekivanja. No, s druge strane značajan utjecaj na poljski razvoj imala su sredstva iz strukturnih fondova, mnogo značajniji nego su uopće očekivali, pa se to posljedično osjetilo i u osiguravateljskoj industriji.

Ivan Vrkić, govorio je o novostima na tržištu osiguranja s aspekta regulatora te istaknuo kako je odnos životnih i neživotnih osiguranja u EU 61,6 posto naspram 34,4 posto, a u Hrvatskoj 26,6 posto naspram 73,4 posto, što ukazuje na priliku.

Zanimljivo je da domaći osiguravatelji bilježe 69 posto premija na neživotnim, a nerezidentni osiguravatelji 77 posto premija životnih osiguranja. Česta promjena propisa, ukidanje olakšica i recesija, uvjeren je, imale su značajan utjecaj na stanje tržišta.

Ulazak u EU donijet će porezne promjene i novu nadzornu infrastrukturu kroz tri glavna regulatorska tijela na visokoj razini, te bi Hrvatska trebala po uzoru na razvijene zemlje osnovati odbor za financijsku stabilnost.

Njegov je zadatak sudjelovanje u donošenju i razvoju strateških odluka i nadzornih strategija te jačanje uloge financijskog sustava za razvoj zajednice, i jačanje povjerenje javnosti. (Darija Tabulov Truta)