Čakovečki mlinovi: Maloprodaja donosi već tri četvrtine prihoda

Nakon Metssa, Trgovine Krk i Trgocentra Virovitica Čakovčani su nedavno ušli i u vlasničku strukturu donjostubičkoga Trgostila. Akvizicijska aktivnost s tom kupnjom još nije završena, a navodno se nova meta traži na području Istre

Piše: Antonija Knežević
[email protected]
Foto: Željko Jelenski

Tvrtka Čakovečki mlinovi nedavno je kupila 10 posto trezorskih dionica u maloprodajnom lancu Trgostilu iz Donje Stubice svrstavši se na taj način na prvo mjesto na listi najvećih dioničara te trgovačke kuće. Ulaskom u njegovu vlasničku strukturu čakovečka je mlinarsko-pekarska tvrtka tako nastavila niz ulaganja u maloprodajnu djelatnost koji je počela preuzimanjem Metssa, Trgovine Krk te kupnjom 40-postotnog udjela u Trgocentru Virovitica potkraj prošle godine. Rezultat toga je da joj danas 72 posto prihoda dolazi iz maloprodaje, mlinarstvo čini 15 posto, a pekarski segment devet.

Prema upućenim izvorima, akvizicijska aktivnost Čakovečkih mlinova s tom kupnjom još nije završena, a navodno se nova meta traži na području Istre. S obzirom na to da je tvrtka proljetos unovčila Mlinarove dionice podebljavši, prema nekim procjenama, svoj bankovni račun za 40-ak milijuna kuna, takav razvoj događaja sasvim je logičan.

Širenje preko grupacije Ultra gros

Konkretnije informacije o akvizicijskim planovima, uza sav uloženi trud, ipak nismo uspjeli izvući od Stjepana Varge, predsjednika Uprave i najvećega dioničara Čakovečkih mlinova. Diplomatski nam je odgovorio da stalno prate tržište i procjenjuju stratešku opravdanost ulaganja, ali da za sada ništa konkretnije od toga ne može reći.

Na pitanje zašto preuzimaju manjinske udjele u pojedinim tvrtkama umjesto da ih preuzmu, primjerice u Trgostilu ili Mlinaru, odgovorio je da se ne žele baviti neprijateljskim preuzimanjem.
- Kad ulažemo u neku tvrtku, cilj nam je ubrzati njezin razvoj jer tako povećavamo i vrijednost svojeg udjela. Mlinaru smo predlagali preslikavanje načina poslovanja i organizacije Čakovečkih mlinova, ali, na žalost, nije bilo kritične mase da se to realizira - objasnio je Varga. U svakom slučaju, pregršt je akvizicijskih meta na tržištu, no prema neslužbenim izvorima brojne se manje pekarske tvrtke, koje se sve teže nose s izazovima na tržištu zbog konsolidacije maloprodaje, nude na prodaju Čakovečkim mlinovima.

Domaći lider u preradi pšenice u pekarskom segmentu do sada je pokrio područje Kvarnera, okolicu Dubrovnika i Zadra te Međimurje, Zagorje i Varaždinsku županiju, šireći se uglavnom ondje gdje se nalaze trgovine grupacije Ultra gros, u koju su učlanjene i trgovačke tvrtke iz Grupe Čakovečki mlinovi. Još je 1994. Uprava Čakovečkih mlinova uvidjela da će se sve manje brašna kupovati u trgovinama i da njegov plasman treba organizirati putem vlastite pekarnice. Stoga je odlučila kupiti tvrtku Radnik d.d. i tako kapacitetima u Čakovcu, Oroslavju i Konjščini dodati one u Lovranu i Malinskoj. Iskorak u pekarski segment nastavila je prošle godine preuzimanjem Vražapa, druge po veličini pekarnice u Zadru, i osnivanjem s hotelskom grupacijom Valamar zajedničke tvrtke Pogača Babin kuk u Dubrovniku.

Akvizicije bez zaduživanja

Širenje Čakovečkih mlinova s mlinarskog poslovanja na pekarski segment i maloprodaju pomalo podsjeća na Agrokorovu politiku širenja i vertikalne integracije, naravno, u manjim razmjerima. Bilo kako bilo, taj poslovni model utemeljen na mlinarskom poslovanju tvrtki je omogućio znatnu sinergiju. Ponajprije se to odnosi na zadržavanje velikog dijela trgovačkih popusta i marža u sustavu (na brašnu i kruhu).Da se takav model isplatio, pokazuju i poslovni rezultati Čakovečkih mlinova. Godine 2007. imali su prihode od 627 milijuna kuna uz 12-postotni rast prihoda od prodaje u zemlji, a u prvom ovogodišnjem polugodištu prihodi su rasli prema stopi od 23 posto. Ove je godine mlinarska proizvodnja 22 posto veća, pekarska 8,5 i maloprodaja 15 posto, pa bi u skladu s tim, kaže Stjepan Varga, trebali rasti i prihodi Grupe Čakovečki mlinovi.

Impresivne brojke u bilanci mogu se vidjeti i pod stavkom 'operativna dobit': ona je u prva dva kvartala gotovo udvostručena u odnosu na prvo polugodište 2007. Posebno treba istaknuti, misli konzultant Milan Ora, izvrsnu financijsku situaciju Čakovečkih mlinova.
- Kompanija nije zadužena, a znatne prihode ostvaruje i od financijske imovine. Dugotrajna i kratkotrajna financijska imovina bile su potkraj polugodišta veće od 100 milijuna kuna, što je velik potencijal za financiranje budućeg razvoja - naveo je Ora.

Iako s obzirom na financijski položaj Čakovečki mlinovi imaju velike mogućnosti za regionalno širenje, sudeći prema riječima Stjepana Varge, tvrtka će i dalje nastaviti prilično konzervativnu politiku.
- Mi se u cijelosti sami financiramo. Od 1992. slažemo obrtna sredstva. Dioničari nisu bili lakomi, nisu povlačili veliku dobit, tako da smo se sve vrijeme uspjeli samostalno financirati bez kredita. S obzirom na trenutačnu ekonomsku situaciju sada ćemo opreznije i sporije ulagati. Ne želimo biti kreditno ovisni - ispričao je Varga.

Čakovečkim se mlinovima najčešće prigovara upravo zbog preoprezne politike. Iako stručnjaci iz djelatnosti ulazak u maloprodaju navode kao odličan potez, dodaju i da bi tvrtka trebala ubrzati širenje i vertikalnu integraciju, osobito nakon što je Agrokor preuzeo većinski udio u Mlinaru i tako najavio konsolidaciju do sada rascjepkane mlinarsko-pekarske djelatnosti.
- Širenje na maloprodaju svakako je dobra odluka, ali maloprodaja Čakovečkih mlinova još nije doživjela promjene potrebne da bi uspjeli. I dalje su to trgovine robom široke potrošnje, a trebale bi se preobraziti u prepoznatljive specijalizirane trgovine pekarskim proizvodima - kaže konzultant Boris Teški i dodaje da će, ako ne pokrene proces ubrzanog nacionalnog širenja, tvrtka ostati zaglavljena između velikih želja i realnosti koja će proizaći iz Agrokorovih ambicija.

Drugi važan subjekt konsolidacije

Iako i Stjepan Varga kaže da više ništa neće biti isto u pekarskoj industriji kad Agrokor dovrši preuzimanje Mlinara, misli da to neće utjecati na stabilnost Čakovečkih mlinova.
- Kad je riječ o dobavljačima, vjerujem da će Konzum zadržati velik dio njih jer mora imati veliku ponudu. Pretpostavljamo da će Čakovečki mlinovi i dalje surađivati s Konzumom na lokalnoj razini, na području Međimurja, Kvarnera i Zagorja. Dnevni proizvodi, naime, ne trpe toliko dalek prijevoz. Čak i ako se promijeni odnos s Konzumom, to neće narušiti našu stabilnost jer se ni na jednog kupca Čakovečkih mlinova ne odnosi više od 10 posto prometa - uvjeren je Stjepan Varga.

Modernizacijom pogona Mlinar će moći troškovno pratiti regionalnu ekspanziju pekarskih proizvoda, tako da nije isključeno da će u trgovinama Plus marketa Agrokor odlučiti smanjiti udjel konkurencije, pa prema tomu i Čakovečkih mlinova, u regiji gdje danas posluje.Moguće je, doduše, da su se prilikom prodaje svog paketa Mlinarovih dionica uspjeli nekako dogovoriti s Agrokorom i tako sačuvati svoje pozicije u regijama u kojima su sada dominantni, ali za takvo što nemoguće je, naravno, dobiti potvrdu ijedne strane. No sigurno je da tržište pekarstva ulazi u fazu konsolidacije i da će Agrokor, koji je otprije vlasnik nekoliko pekarnica, s Mlinarom postati najveća pekarska grupacija u Hrvatskoj i vodeći subjekt konsolidacije tržišta.Prema riječima Milana Ore, Čakovečki mlinovi zasad su Agrokorov najizgledniji partner i mogli bi biti drugi važan subjekt konsolidacije. - Međutim, ne treba zaboraviti ni ozbiljne regionalne igrače: Krunu (Osijek), Babić (Split) i Svagušu (Split), koji su došli do limita svojih regija i jednim ih dijelom i prerasli. Njihovo strateško opredjeljenje: braniti današnje pozicije ili napraviti iskorak prema ostalim regijama, još očekujemo - zaključio je Ora.

Da će više skoračiti u regiju, a ne samo braniti sadašnje pozicije, zasigurno priželjkuju i dioničari Čakovečkih mlinova. Unatoč jakim konkurentima u svim djelatnostima u kojima je tvrtka zastupljena - Granoliju (mlinarstvo), Mlinaru (pekarstvo), Konzumu (maloprodaja) - i zahvaljujući modelu s dvije proizvodne i maloprodajne djelatnosti, potencijala za daljnji rast i razvoj svakako ima. Tri su ključna područja za uspjeh u tome inovacije proizvoda, preobrazba maloprodaje i regionalno širenje.