Celesio bi nam bio draži kao strateški partner nego kao konkurent

Imati Celesia za konkurenta vrlo je nezgodno. Pogotovo s obzirom na to da nam je već konkurent Phoenix, praktično druga po veličini kompanija u Europi

Razgovarala: Manuela Tašler
[email protected]
Foto: Dražen Lapić

            Stvari su se stubokom izmijenile dolaskom Damira Kuštraka 2004. godine na čelo njene Uprave, koji je poslovanje Medike učinio posve transparentnim, kako stoga što je osobno sklon igri otvorenim kartama, tako i zato što je to u skladu s pravilima igre, budući da je Medika danas ( jedina ) kompanija koja je na Zagrebačkoj burzi istodobno prisutna s dionicama, i to u prvoj kotaciji, s obveznicama i komercijalnim zapisima.

Nasuprot otvorenom Kuštraku, na stare dane Medike, međutim, još podsjeća javnosti nepoznata stvarna vlasnička struktura. Iako se zna da je Pliva najveći pojedinačni dioničar u Mediki te da među deset najvećih dioničara još sudjeluju i slovenska Krka, a od lani i njemački Celesio koji je kupio paket dionica Medike od slovenskoga Leka, vlasnička je struktura dobrim dijelom skrivena iza skrbničkih računa. Među deset najvećih dioničara je i tvrtka Mavota, čiji je vlasnik Mate Perković, nekadašnji ravnatelj Porezne uprave Ministarstva financija, a koji je od prosinca član Nadzornog odbora Medike.

* Nedavno se špekuliralo da gospodin Perković prodaje svoj udjel Belupu, čime bi Medika dobila još jednu farmaceutsku tvrtku u svojoj vlasničkoj strukturi. Ima li tu što novog?

- Tvrtka Mavota, čiji je vlasnik gospodin Perković, imala je potkraj prošle godine 21-postotni udjel, o čemu su nas tada obavijestili. No, danas Mavotin udjel više nije toliki. Gospodin Perković sada ima manje od dva posto dionica, većinu na skrbničkim računima. Tko je vlasanik tih dionica ne znam, niti po zakonu smijem znati tko je izdavatelj. Možda su njegove, a možda i nisu.

* Govorilo se o pozamašnom paketu ?

- Pa gledajte, na nekoliko skrbničkih računa ima gotovo trideset posto dionica. Opet naglašavam da je to problem u našem zakonodavstvu. Ne znamo čije su to dionice, niti to možemo saznati.

* Nevjerojatno mi je da vi, kao predsjednik Uprave, to ne možete saznati. Ako ne regularnim putem, onda na druge načine...

- Ne mogu. Skrbnički se račun smatra bankarskom tajnom.

* No, Hrvatska je mala zemlja, sve se zna. Kome se povećao vlasnički udjel, nakon što se Mavoti smanjio?

- Najviše je otišlo na skrbničke račune. I onda je ušao Obvezni mirovinski fond PBZ-a, pa Partner banka, a skrbnički račun ima i Hypo banka. Dakle dosta banaka ima skrbničke račune.

* Upravo činjenica da je tu i Partner banka, čiji je predsjednik Nadzornog odbora Borislav Škegro, a koji je bio ministar financija u vrijeme kad je Mate Perković vodio Poreznu upravu, otvara prostora za špekulacije o tome da iza cijele priče stoji gospodin Škegro. Tim više što on vodi i jedan investicijski fond?

- Gledajte, ja sam predsjednik Uprave i ne smijem komentirati špekulacije. Mogu jedino iznijeti saznanja kojima raspolažemo, a nema ih mnogo. Nema sumnje da iza svega stoji grupa investitora iza. Jesu li povezani ili ne, ne znam ni to. Meni se čini kao najveći problem to da netko drži tako veliku količinu kapitala Medike. A mi i ne znamo što ti investitori žele.

*Nemate nikakvih signala u tom smislu ?

- Nemamo

* Očekujete da bi se to uskoro možda moglo promijeniti?

- Očekujem, a i htio bih da dobijem neke jasne signale. I to nije samo želja Uprave nego i ostalih zaposlenih i dioničara. Naša je dioničarska struktura vrlo složena. Imamo u njoj dva dobavljača, jednog strateškog partnera, kao što je Celesio kojemu je to osnovni biznis u cijeloj Europi. A imamo i ovu grupu investitora. U našoj su vlasničkoj strukturi i neki investicijski fondovi, primjerice, jedan švedski, pa mirovinske fondove, male dioničare, među kojima je i dio zaposlenika...

* No, s duge strane, takve špekulacije povoljno utječu na rast cijene dionice.

- Pa cijena se kreće oko 11 tisuća kuna, što je vrlo visoka cijena. Nažalost, prošle godine na Skupšini dioničara nije uspjela podjela dionica. Mislim da bi cijena bila još viša da je to uspjelo. Ali jedna grupa to nije podržala.

* Koja grupa?

- Ovi najnoviji. Budući da ne znam tko su, ne znam kako bi ih nazvao.

*Hoćete li ponovno izaći na Skupštinu dioničara s prijedlogom o podjeli dionica ?

- Predložio sam da se na Nadzornom odboru to pitanje raspravi. Osobno mislim da bi to bilo dobro. No, međutim, nije presudno što će odlučiti Nadzorni odbor. Nadzorni odbor je, naime, prošli put podržao tu odluku, no, ona mora dobiti tročetvrtskinsku većinu Skupštine dioničara, što nije dobila. Problem je u tome što bi članovi Nadzornog odbora trebali konzultirati dioničare i imati jasno stajalište u vezi s time, podržavaju li cijepanje dionica ili ne.

* U tom bi slučaju vi eventualno mogli doznati tko su dioničari ?

- Da.

* Sve dok cijena dionici raste možda i nema previše razloga u javnosti govoriti o tome tko su dioničari i što planiraju. Ima li šanse da njemački Celesio obnovi svoj interes za kupnju većeg paketa Medike?

- Celesio je kupio paket dionica Leka i kupili su jedan i pol posto na tržištu. Cijena se kretala između sedam i osam tisuća kuna po dionici. Imam informaciju da će predsjednik Celesia u lipnju biti gost hrvatskog predsjednika Stjepana Mesića. Tom će prilikom Celesio predsjedniku Mesiću sigurno predočiti svoje planove u vezi s Hrvatskom. Celesio već ima jednu kompaniju u Hrvatskoj, Unifarm, i to indirektno putem Kemofarmacije koju je kupio u Sloveniji. Ima i dionice u Medici i svakako je zainteresiran za razvoj i za veće prisutnost na ovom tržištu, pogotovo zato što je Celesio kompanija na burzi, za razliku od Phoenixa. Vertikalno je intergriran i ima tisuće ljekarni diljem Europe.. Celesio je broj jedan u tom biznisu u Europi.

* Je li takav Celesio poželjen strateški partner za Mediku ?

- Naravno, ako je cilj ostalih dioničara Medike da ova tvrtka razvija svoj core biznis.

*Što bi im drugo mogao biti cilj ?

- Pa ima svakakavih. Medika posjeduje i imovinu, to je grupa poduzeća. Imamo Farmis u Zagrebu, Farmakon u Osijeku i Prima Pharmu. Prema broju ljekarni to je zapravo najveći ljekarnički lanac u Hrvatskoj. Imamo trideset i četiri ljekarne i stalno se širimo. Kad bismo u vlasničkoj strukturi imali dominantnog strateškog partnera, sve bi išlo mnogo brže. Kao što bi išlo mnogo brže i regionalno širenje. Prošle smo godine potrošili dosta vremena na to da nam neki ljudi iziđu u susret. Nemamo pravi feed back od dioničara, ne znamo jesu ili nisu za to zainteresirani. To je logično pri ovakvoj strukturi.

* Celesio je u posljednje vrijeme kupio još dvije kompanije u Europi. Mislite li da su i dalje zainteresirani za Hrvatsku?

- Da, oni se praktično stalno šire. U Sloveniji imaju dvije veledrogerije, Kemofarmaciju i Faust. Hrvatska će biti sljedeća na redu. Hoće li to biti u Mediki ili s nekim od ostalih, teško bih mogao reći. Pogotovo što su oni dioničari i u Anzagu, a Anzag je suvlasnik Oktal Pharme. Mreža je prilično široka.

* Imam dojam da biste radije htjeli da vam Celesio bude strateški partner nego konkurent?

- Imati Celesia za konkurenta vrlo je nezgodno. Pogotovo što nam je već Phoenix konkurent, a on je vrlo ozbiljna kompanija, praktično druga po veličini u Europi. Posljednje dvije godine imali smo izrazito žestoku konkurenciju koja nas je maksimalno iscrpila, ali iscrpili smo i mi nju. Smtram velikim upjehom dasmo, usprkos tolikoj konkurenciji, uspjeli održati Mediku na čelnom mjestu u Hrvatskoj i.

* Koliko vodeća pozicija na tržištu iznosi u postocima ?

- Udjel Medike je 31 posto.

*Kakav je trend posljednih nekoliko godina ?

- Kad sam ja došao u Mediku tvrtka je imala 30 posto a sada ima 31 posto. Ta bi se brojka sada mogla i dulje zadržati. Ostvariti rast vrlo je teško, a tu su prije svega i ograničenja u tržišnoj utakmici. Organski rast vrlo je težak i skup, a u vezi s akvizicijama tržište je praktično podijeljeno.

* Koliki je udjel prvog sljedećeg konkurenta?

- Phoenix drži 26 posto tržišta.

* Dosta vam je blizu, pet posto na ovim razinama nije velika razlika.

- Kako se uzme. Sljedeći, treći konkurent ima 17 posto. Razlika od pet posto jest velika. Razlike između kompanija u Europi obično su jedan do dva posto. Trideset jedan je mnogo, to je praktično jedna trećina tržišta u Hrvatskoj. Grupa Medika ima približno 2 milijarde kuna prihoda i na tržištu smo se definitivno stabilizirali. Prije dva tjedna pustili smo produkciju SAP-a, i to dva modula: financije i kontroling.

Do kraja godine planiramo uvesti još dva modula i mislim da će to biti veliki napredak. Napravljeno je financijsko restrukturiranje. Rijetka smo tvrtka koja se sama financira na tržištu kapitala. Naša je imovina slobodna, nije opterećena hipotekama. Mnogo smo radili na unutarnjoj reorganizaciji i na odnosima s kupcima. Sada promoviramo novi softver za internet naručivanje. Pacijenti ne mogu naručivati internetom, ali mogu ljekarne. Izradili smo novi program koji će i njima i nama bitno olakšati posao.

* U kojoj vam mjeri država participira kao kupac ?

- U našim prihodima otprilike sedamdeset posto novaca indirektno dolazi iz proračuna. Ne poslujemo neposredno s državom, nego s ljekarnama i bolnicama. One potražuju novac od HZZO-a. Zato i ne možemo neposredno tužiti državu. Situacija se bitno pogoršala i praktično prijeti kolaps sustava. Tijekom nekoliko mjeseci stvar se sanira, a onda se ponovno pogorša. Trenutačno nam ukupna potraživanja prelaze 900 milijuna kuna, od čega su dospjela gotovo 400 milijuna.

* Kakva je situacija s onih preostalih trideset posto plasmana?

- Ljekarne u prosjeku imaju sedamdeset posto recepata što fakturiraju od HZZO-a, a 30 posto je gotovina. Ako ljekarna čeka šest mjeseci novac od HZZO -a, a ono malo gotovine što dobije od građana služi joj za pokrivanje posebnih troškova, dobavljači također moraju čekati na HZZO. Tako to u praksi funkcionira.

* Od kakve vam pomoći u financijama i kontrolingu u takvoj situaciji može biti SAP ?

- SAP je analitički sustav. Kad ga budemo implementirali raspolagat ćemo s posebnom pogodnošću, imat ćemo on line informaciju. Dosad je nismo imali, a to je zapravo smisao SAP -a. Sljedeća je prednost SAP-a da u sebi ima ugrađene mehanizme kontrole, pa se ništa ne može provesti kroz SAP ako nije verificirano nekim ugovorom. To je dobro, to je za korporacijski način upravljanja vrlo dobro, jer to osigurava da sistem ne propusti ništa što nije ovjereno.

* Imate kontrolu nad svime što se događa i na temelju toga možete donositi odluke. Ali što činiti kada znamo što se događa a nemoćni smo to ispraviti, primjerice kad naplata jako kasni?

- U takvim smo slučajeima suočeni s etičkom dilemom. Djelujemo u sustavu zdravstva i veletrgovci smo. Smatramo kako nije u redu da obustavljamo slanje robe, jer bismo u tom slučaju bili odgovorni za osobu koja u određenom trenutku može ugrožena jer ne može nabaviti potrebni lijek. Preostaje nam jedino, a to nismo radili u prošlosti, naplata prisilnim putem i obračunavanje zateznih kamata, kao što naplaćuju sva javna poduzeća.

*Zatezne kamate nikad niste naplaćivali ?

- Nismo.

* Znači li to da unaprijed u cijenu ukalkulirate kašnjenje?

-Ne, nažalost ne. Prije su marže bile veće, pa je bilo prostora. Osim toga, donekle snmo ucjenjeni o i od kupaca, jer dospijete li s njima u sukob, prestat će od vas kupovati. I tu se, nažalost, krug zatvara i tu ne možete ništa. U posljednje tri godine potrošnja je bitno usporena. Ministarstvo zdravstva pokušavalo je situaciju riješiti nekakvim mjerama, ali najznačajnija je mjera snižavanje cijena. Tu sudjeluju proizvođači. Niža cijena, niža marža. Sve je više distributera, konkurencija je velika i kupci mogu birati po volji.

* Pa tko da više...

- Nije tako. Većina naših bolnica troši više od dogovorenih limita. A na taj način generiraju gubitke, koji se ustvari iskazuju u njihovim obvezama prema dobavljaču.

*Kako vi, s mjesta predsjednika Uprave Medike, gledate na ponudu Actavisa za preuzimanje Plive?

- Pliva je naš dobavljač i suvlasnik pa u vezi s time ne smijem iznositi komentire, s obzirom na to da budućnost Medike ovisi o novom vlasniku Plive. Nas naravno zanima tko će biti potencijalni novi vlasnik Plive, hoće li željeti zadržati dionice Medike ili prodati ih ili kupiti još više i domoći se većinskog paketa. Plivin rasplet na neki će način biti i rasplet Medike.

* U slučaju da Actavis ne odustane od preuzimanja Plive, očekujete li da će snastojati povećati svoj paket u Medili ?

- Bude li se tržište u Hrvatskoj razvijalo kako treba, tj. generički, onda važnost veledrogerija bit će još veća. Smisao generike jest u tome da imate najjeftiniji proizvod ili proizvod s najboljim uvjetima. Mi ćemo dobiti na važnosti činjenicom da se Pliva orijentira i fokusira na čisti generički biznis, ali u tom se smislu valja onda reformirati i naše zakonodavstvo.

* Kako sada stvari stoje, mogli biste dobiti dva potencijalna strateška partnera, Actavis i Celesio?

- Upravo tako. Mislim da će se odluka o strateškom partneru u Mediki donijeti između njih dvoje, dok će treći dioničari dobro zaraditi.

* Bi li Actavis moao odustati od Plive i okomiti se samo na Mediku?

-Mi smo na burzi, prema tome i to je moguće.

* Ali Medikinih dionica i nema previše u prodaji?

- Praktično četiri do pet investitora drži 80 posto dionica, i to je glavni razlog što se malo trguje našim dionicama, iako je prošle godine trećina kapitala vlasnika promijenila. Sada se s time malo stalo. Desetak posto drže mali dioničari koji imaju visoke zahtjeve u vezi s cijenom, pa ćemo vidjeti kako će se stvari odvijati.

* Kakvi su zahtjevi u vezi s dividendom?

- Mali bi dioničari htjeli dividendu i o tome ćemo raspravljati na Nadzornom odboru. U prospektu u vezi s izdavanjem obveznica rekli smo da nećemo dijeliti dividendu, ali ako dioničari tako odluče, ja to ne mogu spriječiti.

* Kakvi su izgledi da do toga dođe?

- Medika ima mnogo zadržane dobiti i bila je profitabilna i prošle i pretprošle godine. Međutim, svaka isplata dividende u trenutku opće nelikvidnosti zasigurno bi prouzročila velike probleme.