Četiri od pet fondova završila u minusu

Ukupna neto imovina 98 aktivnih otvorenih (hrvatskih) investicijskih fondova s javnom ponudom u godinu je dana smanjena s 30,2 milijarde na samo 10,6 milijardi kuna, odnosno čak 65 posto. Drugim riječima, vrijednost udjela u fondovima u godinu se dana snizila za gotovo dvije trećine.

Prinosi fondova u ovoj se godini, pak kreću u rasponu od plus 6,9 do minus 64,5 posto. Pri tome je čak 80-ak fondova potkraj listopada ove godine imalo negativni predznak, a samo ih je 18 pozitivno posloval. Dakle, četiri od pet fondova u proteklom su dijelu godine završila u minusu.Najveći pad imovine bilježe dionički i mješoviti fondovi, a kod obvezničkih potonuće je u prosjeku ipak nešto manje. Na drugoj su strani jedino najkonzervativniji novčani fondovi, čija imovina ne ovisi izravno o cijenama dionica - u proteklom su dijelu godine ostvarili kakav-takav rast imovine. Većina se analitičara slaže sa ocjenom da su veliki padovi imovine fondova u proteklom dijelu godine nastali i zbog nastavka negativnog trenda na domaćem, a i na tržištima kapitala u svijetu i regiji, ali i zbog velikog ovogodišnjeg izvlačenja i 'bijega' novca iz fondova.

Naime, velike isplate i panični izlasci iz fondova prisilili su neke od otvorenih investicijskih fondova da (ras)prodaju i velike količine dionica iz svojih portfelja u veoma kratkom roku, što je dodatno pojačalo negativan trend na tržištu kapitala i srušilo cijene nekih dionica u ovoj godini i 70-ak posto. Lančano je to, za približno isti postotak, spustilo i visinu udjela, odnosno ukupnu imovinu otvorenih investicijskih fondova. Još više od dosadašnjeg pada imovine ulagače, pa i same fond-menadžere, čini se, zabrinjava kronična nelikvidnost i neizvjesnost, odnosno pitanje dokad će kriza fondova potrajati.

Neki analitičari ovih su dana istaknuli kako nije realno očekivati da će se naši otvoreni investicijski (a pogotovo dionički i mješoviti) fondovi, koji više-manje dijele sudbinu dioničkog indeksa, brzo oporaviti. Ističu da je u aktualnoj financijskoj krizi posebno važno što prije vratiti povjerenje ulagača i želju za novim ulaganjima. Analitičari, na kraju, okvirno dodaju da bi se fondovski biznis mogao početi oporavljati, čak i stabilizirati, slično kao što se to odnedavna predviđa i za Crobex, tek sredinom iduće godine. (Nikola Prskalo)