Četvrti međunarodni gospodarski susret okupio 73 tvrtke

Ohrabruje nas činjenica da je u teškim gospodarskim uvjetima u regiji sve veći broj tvrtki koje upravo u krizi prepoznaju priliku da ojačaju svoje tržišne i proizvodne pozicije.  

Posebno nas pak raduje što je današnje događanje sve prepoznatljivije kao izvrsno mjesto za ostvarivanje novih suradnji i poduzetničkih projekata. Istaknuo je to Ivo Friganović, direktor sektora za inovacije Poslovno-inovacijskog centra Hrvatske – BICRO na četvrtom međunarodnom gospodarskom susretu u Splitu koji su organizirali hrvatski partneri u Europskoj poduzetničkoj mreži (EEN), uz Poslovno–inovacijski centar – BICRO i Ured za transfer tehnologije Sveučilišta u Splitu, Hrvatska gospodarska komora te strani partneri iz mreže.

Događaj je okupio 73 tvrtke iz devet zemalja (Hrvatska, BiH, Češka, Slovačka, Njemačka, Mađarska, Italija, Makedonija, Rumunjska i Srbija) koje su održale sto bilateralnih sastanaka s potencijalnim stranim partnerima, a susret su otvorili Jadranka Radovanić, predsjednica Županijske komore HGK u Splitu, Ivan Gabor, veleposlanik Republike Mađarske u Hrvatskoj i Luka Brčić, splitsko-dalmatinski dožupan. Uz njih, pozdravni govor održao je i Roko Andričević, prorektor za znanost, međunarodnu i međusveučilišnu suradnju Sveučilišta u Splitu. 

Tijekom uvodnog programa održane su i prezentacije o mogućnostima poboljšanja međunarodne suradnje, a s prvom je krenuo Branko Ora, savjetnik za malo gospodarstvo iz Splitsko-dalmatinske županije koji je prisutne upoznao s Tehnološkim parkom Vučevica.
-Znanstveno-tehnološki park zamišljen je kao složena ustanova koja će potaknuti umrežavanje javnog, znanstvenog i realnog sektora i transformaciju regionalnog gospodarstva – objasnio je Ora.

Napomenuo je kako u njemu vidi šansu za transformaciju gospodarstva temeljenu na novoj paradigmi – novim tehnologijama – s misijom stvaranja i rasta tehnološki orijentiranih tvrtki u svim fazama životnog ciklusa te s ciljem jačanja konkurentnosti regionalnog gospodarstva, rasta zaposlenosti, usvajanja novih tehnologija te razvoja malog i srednjeg poduzetništva-
Priliku za financiranje tvrtki iz programa EUREKA, čije je provođenje početkom 2009. preuzeo BICRO, a sredinom 2010. i operativnu provedbu, predstavila je Antonija Mršić, nacionalni koordinator projekta.

Cilj je, istaknula je Mršić, potaknuti tvrtke na ulaganje u istraživanje i razvoj, suradnju s institucijama u zemlji i regiji te stvoriti temelje za međunarodni plasman. Program je namijenjen je malim i srednjim poduzećima u Hrvatskoj te podržava projekte svih tehnoloških područja. Zajednički fond za direktno financiranje nema, već svaka zemlja članica podržava sudjelovanje domaćih partnera kroz različite sustave sufinanciranja iz lokalnih izvora. Maksimalni iznos bespovratne potpore po pojedinom projektu, nastavila je Mršić, iznosi do 50 posto udjela hrvatskog partnera na projektu ili do 150 tisuća eura za trajanje do tri godine.

-BICRO je od 2010. ugovorio osam projekata što je oko osam milijuna kuna – naglasila je koordinatorica EUREKA-e te dodala da su učinci sudjelovanja vidljivi po čak dva puta većim prihodima, 13 posto većoj stopi izvoza, četiri do pet posto većoj zaposlenosti te rastu produktivnosti od 12 posto godišnje. Računovodstveno evidentiranje troškova za R&D projekte predstavila je Tajana Barančić iz tvrtke Virtus, Ancuta Puscas iz CENTI-a prezentirala je mogućnosti suradnje s Rumunjskom, direktor sektora za privredu u Vanjskotrgovinskoj komori BiH Goran Brčkalović govorio je perspektivama za suradnju u metalnoj i drvnoj industriji, a savjetnica za ekonomska pitanja u Ambasadi Republike Srbije u Zagrebu Ivana Ivković pak je govorila o prilikama za suradnju sa Srbijom.

Vezano za BiH, kao neke od tržišnih prednosti Brčkalović je istaknuo konvertabilnu stabilnu novčanicu, najnižu stopu inflacije u regiji, slobodna prostup tržištu kroz CEFTA-u i FTA, konkurentne cijene rada te iskusnu radnu snagu. Kao prosperitetne sektore pak je u prvom redu izdvojio metalnu i drvnu industriju te njihove komparativne prednosti kao što su domaća sirovinska baza, jeftina radna snaga, niska ulaganja u proizvodne objekte te velik broj zaposlenih u obje grane.

-Pokrivenost uvoza drvne industrije izvozom lani je bila 280 posto, a pokrivenost uvoza  metalnog i elektro sektora izvozom 86,5 posto – dodao je Brčkalović. Srbija se također pojavljuje kao vrlo zanimljivo tržište s dobrom geografskom pozicijom na važnim europskim koridorima.
-Značajni smo i jedinstveni po bescarinskoj trgovini s Rusijom, Bjelorusijom i Kazahstanom što postaje sve atraktivnije ulagačima ako proizvodnju odluče locirati u Srbiji – istakla je Ivković te dodala da imaju pozitivan trend u rastu BDP-a, a uz mnoge podrške ulaganjima te kvalitetnu radnu snagu, prednost su i regije s posebnim povlasticama te slobodne zone s pojednostavljenim administrativnim procedurama. Izdvojila je Fiat kao najuspješniji primjer investiranja u vrijeme krize koji bi sljedeće godine mogao početi s proizvodnjom u Srbiji. I naposljetku, Ivana Zurovac je predstavila virtualni sajam eFair4u na kojem se kompanije mogu kroz konstantne prezentacije predstaviti 365 dana u godinu te uštedjeti vrijeme i novac. (Jasmina Trstenjak)