Cijene europskih dionica rasle 5 puta više od američkih

Smatra se da su glavni razlozi rasta cijena dionica na europskim i azijskim tržištima naznake dugo očekivanoga gospo-darskog oporavka EU i Japana

Piše: Hrvoje Mateljić

Posljednji tjedni trgovanja na svjetskim burzama kapitala u 2005. godini pokazali su potpuno različite trendove europskih, azijskih i američkih tržišta. Europske dionice su u prosjeku ove godine doživjele najviši rast cijena od internetske groznice 1999. godine, a slične rekorde bilježe i azijski burzovni indeksi.

Istodobno, posljednji dani kalendarske godine donijeli su cijenama dionica američkih kompanija stagnaciju, odnosno blagi pad. Tako je indeks dionica 600 najvećih europskih kom-panija na burzama 17 država Stoxx 600 ove godine porastao za 23 posto i gotovo dosegao rekordnu razinu iz kolovoza 2001. godine. Nacionalni europski burzovni indeksi također su bilježili rekorde, pa je tako indeks londonske burze FTSE dan uoči Badnjaka dosegao najvišu razinu u zadnje četiri godine.

I azijski su indeksi značajno rasli. Japanski Nikkei 225 dosegnuo je 16.107 bodova, što je petogodišnji rekord. Ukupno je Nikkei porastao 31 posto ove godine, a slični pozitivni cjenovni rekordi su zabilježeni i na nekim drugim azijskim burzama.

Prijetnja inflacijom ruši američke dionice

Najvažniji američki indeksi istodobno su zabilježili znatno niži rast: S&P 500 je porastao za 4,6 posto a Dow Jones Indus-trial je bio veći tek 0,5 posto. Mnogi smatraju da su u pozadini slabog rasta cijena američkih dionica odluke Federalnih rezervi, FED-a (američke središnje banke). FED naime već godinu i pol neprestano povećava kamatne stope po kojima posuđuje novac bankama, poskupljujući tako kredite i ostalim potrošačima.

Cilj je kontrola potrošnje pa tako i inflacije, koja je posljednjih godina postala bauk na koji američki centralni bankari kontinuirano upozoravaju. Ograničavanje potro-šnje osjeti se, međutim, i među investitorima na Wall Streetu, a veće kamatne stope poskupljuju i poslovanje poduzeća.

Šokantan skok cijena sirove nafte na svjetskom tržištu također je povećao troškove poslovanja poduzećima i smanjio raspoloživi dohodak potrošača. Cijena barela nafte prešla je u jednom trenutku 70 dolara, a u petak je iznosila oko 58 dolara. Jedini dobitnici naftne krize bile su naftne kompanije, koje su ostvarile dvoznamenkaste stope rasta dobiti u tre-ćem tromjesečju.

Tehnološke kompanije ove godine nisu uspjele izvući prosjek američkih burzi. Svijetla točka bila je dionica internetskog pretraživača Googlea, čija je cijena u odnosu na početak godine više nego udvostručena (sa 193 na 430 dolara). Uz naftu i rastuće kamatne stope, američki su investitori otkrili strane dionice i obveznice.

Američka ulaganja u fondove koji ulažu na ne-američkim tržištima u prvih su se deset mjeseci 2005. povećala 67 posto i iznosila su 127 milijardi dolara. Ulaganja u domaće dioničke i obvezničke fondove pala su za 41 posto.

Rast potrošnje u EU

S druge strane, glavna prednost europskih i azijskih tržišta su naznake dugo očekivanoga gospodarskog oporavka. Eu-ropska komisija povisila je svoje prognoze ekonomskog rasta eurozone u 2005. i 2006. godini objašnjavajući to rastom potrošnje u najvećim europskim ekonomijama, ponajprije Njemačkoj.

Tako za posljednje tromjesečje 2005. EK očekuje ekonomski rast 0,6 posto (umjesto prije očekivanih 0,4 posto) dok bi na godišnjoj razini europski BDP trebao biti veći 1,3 posto. U idućoj godini bi pak ekonomski rast 12 država koje su uvele euro trebao iznositi 1,9 do čak 2,2 posto.

Istodobno je OECD (Organization of Economic Cooperations and Development) objavio da će ekonomski rast Japana ove godine iznositi 2,2 posto, a sljedeće 2 posto. Organizacija je preporučila centralnoj banci da nastavi upumpavati novac u gospodarstvo sve dok godišnja stopa inflacije ne dostigne barem 1 posto i tako zemlja sigurno ostavi iza sebe deflacijske godine.