Članarina za EU bit će pola milijarde eura na godinu

Ulaskom u EU Hrvatska će izdvajati 500-tinjak milijuna eura na godinu za zajednički proračun Unije, a u istom razdoblju iz fondova EU možemo povući do 1,5 milijardi eura

Razgovarala: Lidija Kiseljak
Foto: Dražen Lapić

Ulaskom u EU Hrvatska će iz svog proračuna morati za zajednički proračun Unije izdvajati 500 milijuna eura na godinu. Da bi to prošlo što bezbolnije, trebamo na najbolji način iskoristiti sredstva povlačenjem iz IPA-ovih fondova, iz kojih se može izvući 1,5 milijardi eura na godinu. Ante Žigman, državni tajnik u Ministarstvu financija, zadužen je, među ostalim, za fondove EU, a u razgovoru za Lider objašnjava kako se naša zemlja priprema za korištenje sredstava fondova Unije. Nedavno je, pak, s domaćim izaslanstvom u Washingtonu nazočio proljetnom zasjedanju MMF-a i Svjetske banke, gdje je bilo riječi o svjetskoj ekonomiji i novoj ulozi MMF-a u budućnosti, i to s obzirom na sve manje zemalja koje imaju potrebu za aranžmanom s Fondom.

• Na čemu su se temeljili razgovori u Washingtonu s obzirom na to da Hrvatska više nema stand-by aranžman s MMF-om?
- Razgovaralo se o ekonomskoj situaciji u Hrvatskoj; sastanci su bili kratki, prije svega informativni. Napominjem da sada imamo odnos u kojemu iznosimo trenutačnu situaciju i otvorena pitanja, a sastanci koji se vode u Washingtonu odraz su zrelosti hrvatske ekonomske i fiskalne politike.

• Što je pokazala analiza MMF-a i Svjetske banke o svjetskoj ekonomiji?
- Analize pokazuju da će svjetska ekonomija i ove godine biti u zamahu, odnosno da će nastaviti globalni gospodarski rast, koji bi prema procjenama trebao iznositi oko pet posto. Nastavak pozitivnog trenda očekuje se i u 2008.

• Što to znači za Hrvatsku?
- Rast na globalnoj razini omogućit će u Hrvatskoj veći priljev kapitala, novih investicija i više potražnje za našim proizvodima. Globalni rast dobro će utjecati i na financijski i realni sektor. Ove godine očekujemo rast gospodarstva od oko pet posto s obzirom na zadnje pokazatelje, koji daju razloga za optimizam.

• Zašto ipak u prognozama rasta MMF za našu zemlju u ovoj godini predviđa rast od 4,7 posto?
- Zato što je njegova polazna osnova bio rast od 4,6 posto za prošlu godinu. S obzirom na to da smo u konačnici imali rast od 4,8 posto, vjerojatno će i MMF korigirati svoje prognoze u vezi s time za ovu godinu na pet posto. To daje nadu za optimizam, pogotovo uzme li se u obzir da i s takvim brojevima stojimo vrlo visoko među zemljama u okruženju.

• Koji čimbenici mogu pridonijeti rastu gospodarstva?
- Određene ekonomske reforme koje se provode, a koje su vezane uz privatizaciju i procese koji daju više prostora privatnom sektoru. I država, koja će smanjiti svoj udjel u BDP-u i pritisak na potražnju. Treba i spomenuti da ove godine znatno rastu industrijska proizvodnja i trgovina, što je dobra osnova za rast gospodarstva u cjelini.

• Kakva je situacija sa zemljama u okruženju kad je riječ o njihovoj suradnji s MMF-om?
- Vidljivo je smanjenje broja zemalja koje imaju potrebu za nekim oblikom aranžmana s MMF-om. Takav je slučaj, primjerice, i u Nizozemskoj konstituenciji, kojoj pripada i Hrvatska. Prošle smo godine završili s aranžmanom, a ove su godine to ulaskom u EU učinile i Bugarska i Rumunjska. Aranžman s Fondom uglavnom očekuje zemlje Jugoistočne Europe, a neke su već uspostavile neki oblik suradnje s MMF-om.

• Dovodi li smanjenje broja aranžmana u pitanje buduću ulogu MMF-a?
- MMF-ova buduća uloga i situacija upravo je i bila jedna od tema u Washingtonu. Tako je u jednom govoru istaknuto da MMF treba promijeniti način rada, koji je isti od 1977. Sada se nalazi na prekretnici, a cilj je da se način nadzora više ne usmjeruje na tečaj, nego na dijalog i druge oblike komunikacije i pogled na stabilnost u zemljama članicama MMF-a. Zato će MMF-u u budućem razdoblju biti potrebno unutarnje restrukturiranje.

• U Washingtonu se sa Svjetskom bankom razgovaralo o zajmu PAL II, koji bi se uskoro trebao odobriti.
- Razgovaralo se na visokoj razini i možemo reći da je taj zajam u završnoj fazi odobravanja. Očekujemo uspješan završetak i ugovaranje prve tranše. Odluka bi se trebala donijeti potkraj svibnja. Kad je riječ o nama, ispunili smo potrebne kriterije za odobravanje tog zajma ili su u završnoj fazi ispunjenja.

• Zašto je važan taj zajam?
- Riječ je o općim proračunskim sredstvima koja se zemlji daju zbog napora pri provođenju reformi. Važna su zato što nisu komercijalna, nego jeftina i nemaju obilježja privatnoga kapitala, što znači da se ne bi povukla ako bi došlo do nekog problema. Takav zajam međunarodne institucije omogućava i stabiliziranje vanjskog duga zemlje. Konkretno, u našem će se slučaju 100 milijuna eura komercijalnoga vanjskog duga zamijeniti sa 100 milijuna eura Svjetske banke. Zato će i kod nas to popraviti strukturu vanjskoga duga.

• Kao državni tajnik vodite i brigu o fondovima EU. Kako ocjenjujete njihovu dosadašnju iskorištenost?
- Hrvatska je vrlo efikasna u korištenju pretpristupnih fondova EU. Do sada se koristilo sedam fondova, CARDS 2002., 2003., 2004., zatim PHARE 2005., 2006., ISPA i SAPARD. Oni zajedno vrijede oko 425 milijuna eura. Dakle, to je iznos dogovorenih sredstava za te programe. Do sada su ugovorena dva programa CARDS 2002. i 2003. Prvi je ugovoren u postotku od 94 posto, a drugi 97,7 posto. Sada je pred nama ugovaranje CARDS-a za 2004. i PHARE-a za 2005. Ta su sredstva većinom bila usmjerena na povećanje administrativnih kapaciteta.

• Za koje se sektore većinom upotrijebio taj novac?
- Primjerice, za sektore važne za pravosuđe, geodetsku upravu, regionalni razvoj itd.; zatim za pripreme Hrvatske u smislu porezne administracije, pregovore s EU, carinske uprave, dio vezan uz granice itd. Za EU je važna granica, pa je novac upotrijebljen za njezin nadzor i prijelaz s obzirom na to da će hrvatska granica biti istodobno i granica EU. Treba napomenuti da su uglavnom sva ministarstva bila uključena u upotrebu tog novca.

• Koliko je novca namijenjeno iz SAPARD-a?
- Do sada 25 milijuna eura. Sklopljena su dva ugovora, a prije mjesec dana otvoren je novi natječajni postupak u kojem je agencija SAPARD olakšala pristup hrvatskih građana svojim sredstvima. Olakšan je pristup za 15 milijuna eura, a upotreba dodatnih 10 milijuna u fazi je akreditacije, koja bi se trebala završiti do kraja jeseni; taj će se novac iskoristiti za infrastrukturne projekte.

• Koliko je dugo otvoren natječaj za SAPARD?
- Četiri mjeseca, odnosno do 28. srpnja - do tada se građani mogu javiti na natječaj.

• Kakav je bio odziv na natječaj prošle godine?
- Odziva je bilo, ali agencija SAPARD u mnogim slučajevima nije mogla dati novac jer, primjerice, dokumentacija nije bila potpuna.

• Kakva je bila iskorištenost sredstava SAPARD-a u novim članicama Unije?
- Prilično niska, između 20 do 25 posto. Htjeli bismo da kod nas bude viša.

• Od ove je godine tri dosadašnja pretpristupna fonda zamijenio program IPA. U čemu je prednost?
- IPA je priprema za korištenje strukturnih i kohezijskih fondova. Hrvatska će ulaskom u EU izdvajati 500-tinjak milijuna eura na godinu za zajednički proračun Unije, odnosno mi ćemo izravno iz svog proračuna svaki mjesec uplaćivati taj novac u zajednički proračun Unije. S druge strane, da bi to nadoknadila, Hrvatska ima mogućnost apsorbirati godišnje do 1,5 milijardi eura iz fondova EU, odnosno triput više od onoga što će morati uplaćivati. Dakle, perspektiva je dobra, ali da bi se mogla u cijelosti ispuniti, hrvatska se administracija za to mora dobro pripremiti. IPA je novi instrument koji je EU uveo u novoj financijskoj perspektivi 2007. do 2013., a zbog nedostataka uočenih u programima PHARE, ISPA i SAPARD.

• Što Hrvatska u sljedeće tri godine očekuje od IPA?
- Očekujemo iznose od 500-tinjak milijuna eura u tri godine. Trenutačno u postupku akreditacije pripremamo hrvatsku administraciju za korištenje IPA-ova pretpristupnog programa. Prije dva tjedna u Hrvatskoj je boravila savjetodavna komisija za IPA-ov program koja nam je dala određene savjete i smjernice u postupcima za akreditaciju. U pripremu IPA-ova programa uključeni su državni tajnici ministarstava mora, gospodarstva, poljoprivrede, zaštite okoliša, Središnjeg državnog ureda za strategiju i koordinaciju fondova EU i, naravno, Ministarstva financija.

• Koja je vaša funkcija u tim pripremama?
- Na nama je odgovornost za postavljanje financijske strukture korištenja pretpristupnih fondova. To znači da sustav mora biti postavljen tako da budemo sigurni kad će se novac povući, da će se iskoristiti i uplatiti u pravu svrhu, odnosno za ono za što je predviđeno. Primjerice, ako je namijenjen gradnji infrastrukturnog objekta, morat će se osigurati sustav koji će omogućiti da se sredstva namjenski potroše za tu svrhu uza svu potrebnu kontrolu. Stoga je uloga Ministarstva financija priprema tog sustava.

• Vjerojatno je i kontrola stroga kad je o tome riječ?
- Da, revizori EU provode vrlo detaljnu kontrolu, pa zato i ne možemo dobiti novac dok nismo posve sigurni u spremnost projekta. Prolazimo kroz tri provjere sustava: prva je interna, za drugu angažiramo vanjske revizore te na kraju revizore EU. A sve tri revizije trebaju se uvjeriti da je sustav ispravno postavljen i tek tada možemo početi s ugovaranjem i korištenjme IPA-ovih sredstava.

• Kad će se moći koristiti IPA-ova sredstva?
- U ovoj godini je rezervirano 139 milijuna eura, a novac će se povlačiti do kraja 2009. Zato je važno da se već ove godine akreditiramo da bismo mogli ugovoriti, a zatim dvije godine povlačiti ta sredstva.

• Za što se može namijeniti taj novac?
- Primjerice, za infrastrukturne projekte u području prijevoza, zaštite okoliša i slično. Ako se želi graditi objekt namijenjen zaštiti okoliša, za tu se svrhu može koristiti novac iz fondova Unije, a proračunski se novac treba angažirati u iznosu od 25 posto vrijednosti projekta. No, iako je država korisnica tog novca jer se koristi za objekt od općeg interesa, izvođači radova mogu biti domaće tvrtke, što pozitivno utječe na povećanje zaposlenosti, prihoda tvrtki i sl.

• Kad će se EU slati konkretni projekti?
- Prijedlozi se šalju već ove godine, a prvi će uskoro biti na Vladi.

• Ministarstvo financija već se dulje zalaže za razvoj tržišta kapitala. Koliko je ono važno kroz izdavanje vaših dužničkih vrijednosnih papira?
- Od 2004. smo počeli sa zaduživanjem na domaćem tržištu kapitala. Izdali smo i prvu dugoročnu kunsku obveznicu i takvim izdanjima smanjili pritisak na povećanje vanjskoga duga. Kad je riječ o kratkoročnim vrijednosnim papirima, trezorskim zapisima, postali su sekundarni izvor likvidnosti, jer poslovne ih banke mogu založiti u HNB-u kroz repo-aukcije, pa su stoga banke i zainteresirane za njihov upis.

• Bez obzira na to što je kamata znatno smanjena?
- To nije imalo utjecaj na interes. Zanimanje banaka uvijek je znatno veće za kupnju trezorskih zapisa od naše istaknute potrebe. Jer, bez obzira na smanjen prinos, banke ostvare zaradu, što je isplativije nego držati novac neoplođen. A, s druge strane, ako se banke nađu u problemima s likvidnošću, mogu trezorski zapis založiti u HNB-u i uzeti sredstva. Koliki je interes za trezorske zapise pokazuje pad kamatnih stopa pa je za trezorske zapise na rok od godine dana kamatna stopa 3,5 posto, što je upola manje u odnosu na kraj 2004.

• U trgovanju vašim vrijednosnim papirima ima i nekih novosti.
- Uveli smo aukcijski sustav Bloomberg, koji omogućava online aukciju trezorskih zapisa. Zatim, uveden je novi način praćenja i održavanja podataka o javnom dugu kojim se služe mnoge riznice u razvijenim ekonomijama. A ove godine planiramo uspostaviti sustav privatnih dilera kojim bismo otklonili neizvjesnost na tržištu kapitala kad je riječ o zaduživanju države. Ove smo godine prvi put izdali Strategiju upravljanja javnim dugom, a u njoj je detaljno iznesen kalendar izdanja obveznica i trezorskih zapisa. Tako banke mogu unaprijed znati kada se i koliko namjeravamo zadužiti.

• Tržište kapitala se razvija. Smatrate li stoga da sada ne bi bio trenutak za uvođenje poreza na kapitalnu dobit?
- Tržište kapitala još nije dovoljno razvijeno za uvođenje tog poreza. Prometi na domaćoj burzi još su mali u svjetskim razmjerima, pa bi zapravo sadašnji rekordni iznosi na burzi jednog dana trebali biti prosječni. Zato u trenutku kad se tržište tek razvija ne treba uvoditi porez na kapitalnu dobit. Mnoge ga zemlje imaju, ali one imaju i, primjerice, porez na štednju, koji mi za sada također ne mislimo uvesti jer sve investitore tek treba motivirati za ulaganje, a ne im uvoditi poreze.