Crni petak još nije stigao u Hrvatsku

Podatak o smanjenju potrošnje u eurozoni od 1,8 posto na godinu trgovce ne plaši jer Hrvati odudaraju od pravila ponašanja potrošača.

Piše: Milica Milosavljević

Sveopća gripa koja potresa globalnu ekonomiju prodire u sve pore društva. Sjedinjene su Američke Države u razdoblju predrecesije, možda čak i nepriznate recesije, i ne nalaze rješenje izlaska iz krize. A upravo se u toj zemlji rodio konzumerizam. Nacija koja se svim silama bori i protiv krize i protiv pretilosti javlja da očekuje smanjenje blagdanske potrošnje za jednu trećinu. Četvrti četvrtak u studenome američki je Dan zahvalnosti koji će i prvi pokazati hoće li se prognoze ostvariti. Dan poslije, na dan izlaska ovoga Liderovog broja, tzv. je Crni petak ili Black Friday, kad se rasprodaje manje-više sve. Dok u prodavaonicama diljem SAD-a vlada posvemašnja pomama, analitičari očekuju pokazatelje kako kriza doista utječe na blagdansku potrošnju.

Nema štednje

Situacija u Hrvatskoj malo je drugačija. Iako smo nacija koja vrlo rado podliježe trendovima i kopira ponašanje, posebice iz SAD-a, božićno vrijeme u prodavaonicama počinje ipak malo kasnije, ali svake godine sve ranije. Konzumerizam je bolest kojoj se nismo oduprli. Avenue Mall u Zagrebu, primjerice, već je 14. studenoga dobio prve božićne ukrase, Tower centar u Rijeci 18. je studenoga počeo ukrašavati, a riječki je Korzo isti dan dobio svjećice koje ga krase svake godine. No kako su se trgovački lanci pripremili za božićno razdoblje i jesu li u planove uzeli faktor pada potrošnje?  Bojan Luncer, predsjednik Uprave Lidla, i Tea Gršić iz Odnosa s javnošću tog trgovačkog lanca kažu da su se pripremili godinu dana prije, odmah poslije prošlog Božića, kad je sastavljena narudžba artikala za ovaj Božić. To automatski znači i da su nabavili količine koje odgovaraju predviđanjima potrošnje kupaca u uvjetima stabilnoga gospodarstva, a ne uvjetima krize. Nje prošlog Božića nije bilo. Štoviše, očekuju uspješno poslovanje jer su cjenovno konkurentni i ne namjeravaju mijenjati dosadašnju strategiju prodaje ni prilagođavati je nastaloj situaciji jer misle da su odabirom strategije niskih cijena daleko ispred svojih konkurenata.

Podatak o smanjenju potrošnje u eurozoni od 1,8 posto na godinu ne plaši ih jer Hrvati odudaraju od pravila ponašanja potrošača, pa se predviđanje o smanjenju potrošnje kod nas neće ostvariti. To dokazuje i činjenica o 50 posto više bukiranih skijaških aranžmana ove godine. Aleksandra Šobat iz Odnosa s javnošću trgovačkog lanca Bille kaže da oni božićne artikle u prodavaonice šalju od sredine studenoga, kao i svake godine do sada.
- Za sada, gleda li se planirani i ostvareni promet, ne možemo reći da smo primijetili toliko spominjanu krizu, a iz iskustva 10 godina poslovanja na hrvatskom tržištu možemo pretpostaviti da hrvatski potrošači u predblagdansko vrijeme ipak neće štedjeti i da će prodaja porasti, kao i svih godina do sada, 30-ak posto u odnosu na redovite mjesece - kažu iz Bille.

Strateška kupnja

Hrvati su 30-i po kupovnoj moći u Europi, opterećeni sa 122 milijarde duga i s prosječnom plaćom manjom od 5.200 kuna. Mnoge su obitelji u kojima uz dvoje zaposlenih zbrojeni iznosi njihovih primanja ne prelaze navedenu prosječnu plaću. Kako onda izdržati pritisak na tu skromnu blagajnu i udovoljiti svim željama? Uspješno, kao i do sada - kupnjom na kredit i 'peglanjem' kartica jer banke se jedine, na temelju kredita građana, bogate u kriznim razdobljima. Ovisno o veličini krize i monetarnoj politici koju će odabrati HNB, naknadno će se vidjeti kako se s njome nose i otplaćuju nastale dugove, i to oko ožujka, kad oporavak od blagdanske potrošnje, dočeka Nove godine i skijanja tek počinje.

Navike potrošača iz europskih zemalja s većim će vremenskim odmakom doći i do nas. Tjedna će se nabava obavljati u više prodavaonica, točno određeni proizvodi kupovat će se u točno određenim lancima. Tada će takvo ponašanje potaknuti poslovodstva trgovačkih lanaca na drukčije razmišljanje jer će za predblagdansko razdoblje osmišljavati posebne ponude i akcije za nabavu živežnih namirnica. Logično, predblagdansko će se vrijeme pomicati čak do početka studenoga da bi se tako više zaradio, ali uz zadršku i računanje na konjukturne cikluse kretanja globalnoga gospodarstva. U naručivanju proizvoda izbjegavat će se skladištenje, a i proces naručivanja bit će kraći da bi se tako pravilno odgovorilo na potrebe potrošača, ali i izbjegli gubici koji mogu nastati narudžbom prevelikih količina. Ovo će biti blagdani tijekom kojih će svi naučiti nešto novo: kupci o svojim ograničenim mogućnostima i bezgraničnim potrebama, o kreditima koji mogu uništiti živote, a prodavači o sustavu 'na vrijeme' i posljedicama krize.