Croatian Economic Survey posvećen dobrobiti u tranzicijskim postsocijalističkim zemljama

Na Ekonomskom institutu u Zagrebu predstavljeno je ovogodišnje izdanje znanstvenog časopisa Croatian Economic Survey, koji izdaje Ekonomski institut Zagreb u partnerstvu sa financijsko-poslovnim mjesečnikom Banka.

Časopis je u potpunosti posvećen temi blagostanja i dobrobiti (well-being) u tranzicijskim postsocijalističkim zemljama ne oslanjajući se na uobičajene makroekonomske pokazatelje, otkrila je Sandra Švaljek, ravnateljica Ekonomskog instituta. Sastoji se od pet članaka na engleskom jeziku koji iz sociološke, psihološke i ekonomske perspektive razmatraju pojmove  dobrobiti i kvalitete života.

Prema rječima glavne urednice časopisa, Maje Vehovec, koja je bila idejni začetnik u izboru ove tematike oslanjajući se na ideje nobelovca Josepha Stiglitza, cilj ovih pet članaka je da pokrenu znanstvenu raspravu o objektivnim mjerama blagostanja i subjektivnim percepcijama kvalitete života, kao i da ta rasprava omogući pomicanje fokusa sa BDP-a kao jedinog mjerodavnog pokazatelja blagostanja. BDP je nedostatan pokazatelj stvarne kvalitete života pojedinaca te su njihove subjektivne percepcije posebno važne u postsocijalističkim zemljama koje su prošle teško tranzicijsko razdoblje. Zato se javlja potreba za daljnjim istraživanjem za što bi ovaj časopis trebao poslužiti kao osnova, nastavlja Maja Vehovec.

Autori Iva Tomić i Joanna Tyrowicz razmatraju u jednom članku što se dogodilo sa srednjom klasom za vrijeme tranzicije u Hrvatskoj i Poljskoj, te odnos društvene nejednakosti i ekonomskog rasta u te dvije zemlje. Drago Čengić s Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar istaknuo je zaključke članka da smanjenje državnog sektora ne dovodi nužno do smanjenja zaposlenika u državnim službama što primjeri Poljske i Hrvatske potvrđuju, te da tranzicijski procesi u ovim dvjema zemljama nisu uništili srednju klasu. Najveća razlika između Poljske i Hrvatske u ovom istraživanju je da su se plaće visokokvalificiranih radnika u Hrvatskoj povećale iznad medijalne vrijednosti, čime se smanjuje njihova zastupljenost u srednjoj klasi, dok se u Poljskoj njihova zastupljenost u srednjoj klasi povećava.

Danijel Nestić autor je članka o razlikama plaća između žena i muškaraca u Hrvatskoj. Donosi nam zaključak da su žene u Hrvatskoj unatoč superiornijem obrazovanju lošije nagrađene za svoj rad, dok Vedran Šošić iz HNB-a ističe da je teško uzeti u obzir sve kriterije koji utječu na visinu plaće, te da se ne može sa sigurnošću ustvrditi gdje i da li dolazi do diskrimanacije. Činjenica je da se naknade u Hrvatskoj za žene nisu značajno promijenile u odnosu na naknade muškaraca.

U članku o dobrobiti na radnom mjestu Massimo Franco i Monia Trombetta na temelju istraživanja provedenom u Italiji ukazuju na povezanost proizvodnosti i općeg osjećaja dobrobiti na radnom mjestu. Zvonimir Galić također ističe da su sretni radnici motiviraniji radnici, a i da je postizanje zadovoljstva na radnom mjestu samo po sebi hvalevrijedan cilj.

Istraživanje životnog zadovoljstva u Hrvatskoj i Makedoniji pokazuje da su hrvatski građani jedni od najzadovoljnijih u tranzicijskim zemljama, dok su građani u Makedoniji znatno nezadovoljniji. Ekonomsko blagostanje smatralo se dugo glavnim preduvjetom za sretan život, dok najnovija istraživanja pokazuju upravo suprotno, tj. da sretni pojedinci žive kvalitetnije od manje sretnih.

Banka i Ekonomski institut Zagreb također surađuju na projektu koji su zajedno pokrenuli pod imenom Nacionalni Indeks Sreće, koji pokazuje percepciju kvalitete života i zadovoljstva građana u Hrvatskoj. On pokazuje da su građani sve nezadovoljniji i da sve teže podmiruju svoje potrebe. Posebno nezadovoljni su ljudi između 24 i 34 godine. (Zlatko Salahović)