CROTRAM kreće na probne vožnje u Sofiju, možda i u Hamburg

Na najvećem sajmu tračnih vozila zagrebački je niskopodni tramvaj prvi put predstavljen stučnoj i široj svjetskoj javnosti, a obišle su ga delegacije dvadesetak zainteresiranih gradova.

Iako uz bok najvećoj konkurenciji, zagrebački je 'plavi' privukao pažnju mnogih: na vanjskom izložbenom prostoru bila je gužva, poput one na jutarnjoj špici. Obišlo ga je dvadeset gradskih delegacija, koje će uskoro nabavljati tramvaje. Dojmovi su bili više nego dobri.

- U Hamburgu želimo graditi nove tračnice i gledamo koji bi tramvaj za nas bio najbolji. Čini mi se da bi ovo mogao biti dobar proizvod za nas – rekao je to Stephan Erkens, savjetnik za gradski prijevoz u Hamburgu. Njegov je dojam da broj putnika u gradskom prijevozu svakodnevno raste. Građani Hamburga ekološki su osvješteni, a poskupljenje goriva nije zanemariva stavka u kućnom proračunu. Iznimno je zadovoljno bilo i bugarsko izaslanstvo. Dogovoreno je da idući mjesec zagrebački niskopodni tramvaj ide na probnu vožnju ulicama Sofije. Do kraja godine i Helsinki, gdje je tramvaj već bio na probnoj vožnji, kao i Sofija raspisuju natječaje za nabavku tramvaja. Možda će se CROTRAM-u, nakon završetka posla 2010. s gradom Zagrebom, otvoriti vrata na inozemnom tržištu.

No ne treba zaboraviti da se financijska kriza reflektira i na industriju. Više nije najbitnije tko će ponuditi najbolju tehnologiju i najnižu cijenu, važno je i čiji će radnici tim poslom dobiti kruh u ruke.

- Danas vidimo da recesija ipak stiže, dolazi gospodarska kriza. To su javna poduzeća i ona moraju voditi brigu o vlastitom zapošljavanju. Socijalni je aspekt sada jako važan - komentirao je tako nove prilike voditelj konzorcija CROTRAM i predsjednik Uprave Končara Darinko Bago. Ono što može biti hrvatska prednost jest dizajn i hidraulički ovjes, koji se lako prilagođava i onim tračnicama koje nisu najbolje održavane.

Naš bi tramvaj na natječajima mogao odmjeriti snage s ostalim konkurentima u ovom poslu. Naime, u svijetu je tek pet proizvođača niskopodnog tramvaja: kanadski Bombardier, francuski Alstom, njemački Siemens, češka Škoda i  hrvatski Crotram. Kanadski Bombarier, poznat i kao proizvođač aviona, ima niskopodnih tramvaja u najviše gradova. Njihov tramvaj vozi u gotovo svakom drugom njemačkom gradu, između ostalog i u Berlinu, a ima ih čak i u dalekoj Australiji. Navratili smo do njihovog štanda i pitali ih što misle o hrvatskom proizvodu.

- Vaš tramvaj izgleda lijepo. No mislim da smo mi ipak tehnološki napredniji. Radimo na uštedama energije i već sada se možemo pohvaliti da štedimo i do 30% električne energije, rekao je Anton Schiruk iz predstavništva Bombardier Austria. Zato njihov niskopodni tramvaj i nosi oznaku "eko". Uz najvećeg proizvođača Bombardiera, niskopodne tramvaje proizvodi i francuski Alstom poznat po superbrzim vlakovima TGV, dok se njemački Siemens može pohvaliti niskopodnim tramvajima u Beču.

No Končaru i Gredelju nije samo niskopodni tramvaj izvozni adut. Končar svoj prototip regionalnog vlaka šalje iduće godine u Bosnu i Hercegovinu. Tamošnje željeznice teže ubrzanoj modernizaciji, jer će privatizacija uspostaviti nove odnose na tržištu. Zato uz hrvatski regionalni vlak, nabavljaju i nove španjolske vlakove Talgo za međunarodne veze.

- Kada dođe do liberalizacije željezničke infrastrukture nadam se da će više zemalja na području Balkana i šire raditi na povezivanju sve infrastrukture, možda čak i u jedno poduzeće, jer morat ćemo biti rentabilni. Zašto naš novi Talgo ne bi vozio možda na ruti do Rijeke? Bolje nego da stoji na kolodvoru i čeka povratak za Sarajevo – tako budućnost vidi generalni direktor Željeznica Bosne i Hercegovine Narcis Džumhur. 

Štand kanadske tvrtke Bombardier

Sajam u Berlinu bio je iznimno uspješan za TŽV Gredelj. Potpisali su ugovor o isporuci 600 okretnih postolja za vlakove, vrijedan šest milijuna eura s rumunjskom podružnicom luksemburške tvrtke IRS.

- Nadamo se dugoročnoj suradnji s IRS-om. Vrijednost je ovog ugovora velika, ali mi ćemo to realizirati u idućih godinu i pol i nadamo se da je to tek početak suradnje – rekla je Tanja Đogović, glasnogovornica TŽV Gredelj.

Inače glavna tema na berlinskom sajmu tračnih vozila više nije bila brzina. Globalna kriza i sve veći ekološki zahtjevi gurnuli su tu temu u drugi plan. Uštede goriva i energije bilo je ono čime se svaki proizvođač želio pohvaliti. (Ivanka Bukulin)