Da smo prije dvije godine dogovorili posao s Konzumom i Maxijem, danas bismo prodavali u Ukrajini

Neki slovenski mediji prošli su tjedan opisali kao tjedan povratka Zorana Jankovića u Mercator, ali bio je to u stvari njegov konačan odlazak, jer svoje je dionice prodao engleskom fondu Altima, koji za taj poslovni potez u Sloveniji ima njemačka bankarska jamstva

Prodaja dionica moj je konačan razlaz s Mercatorom. Ponudu za posao dobaio dam i iz Hrvatske. Novac od prodaje Mercatorovih dionica uložit ću ga tamo gdje ću nastaviti svoju karijeru, a to će se znati do kraja mjeseca

Razgovarao: Dragoslav Košarić
Foto: Boban Plavevski

Zanimljivo je da mu nisu vjerovali kad je govorio istinu da iza namjere Engleza ne stoji ni srpski ni ruski kapital.Zoran Janković jedan je od bogatijih Slovenaca i do nedavno prvi čovjek poslovno uspješnog Mercatora. Potkraj prošle godine novi je Nadzorni odbor, nakon šest glasova protiv i isto toliko za, izglasao tzv. zlatnim glasom predsjednika Odbora nepovjerenje Jankoviću.
Slovenski menadžeri su, za 2005. godinu, proglasili upravo njega za najboljeg među njima! Doduše, u anketi su listom dali svoj glas, ali na svečanosti podjele priznanja nije ih bilo, dvorana je bila sablasno prazna.    Iako je bio uspješan, jer je svojom vizijom Mercator od gubitaša pretvorio u regionalnoga giganta, sve je očitije da je njegovo smenjivanje plod političkih igara. Još u listopadu prošle godine u Lideru smo tu mogućnost i najavili. Konstatirali smo da je vlada premijera Janeza Janše Mercatorove dionice paradržavnih fondova prodala Istrabenzu i Pivovarni Laško i time značajno suzila manevarski prostor Jankoviću, pa čak indirektno ugrozila njegovu direktorsku poziciju. Razlog tomu, naveli smo, treba tražiti u činjenici da je Janković veoma blizak s bivšim slovenskim predsjednikom Milanom Kučanom, s kojim aktualni premijer Janša niz godina nije u najboljim odnosima.

Novi predsjednik Uprave Mercatora Žiga Debeljak, suprotno željama nekih većinskih vlasnika, ne želi se obračunavati sa svojim prethodnikom. Prošloga tjedna nije želio ni potvrditi ni demantirati da je Mercator za kupnju marketa Era u Samoboru navodno plaćao čak tri tisuće eura po kvadratnom metru.
Bit će potrebno neko vrijeme da se razjasni što se događalo u pozadini kupnje dionica Mercatora te tko je nakon svega njegov pravi strateški vlasnik. A što se malih dioničara tiče, oni će se tek morati odlučiti, vjeruju li više Zoranu Jankoviću ili novoj upravi Mercatora. Iako su to mnogi očekivali, Zoran Janković neće biti savjetnik britanske Altime. Sa ženom je vlasnik kuće u Ljubljani. Sve ostalo prepustio je sinovima: pedesetdvopostotno vlasništvo u Zdravilišču Rogaška, suvlasništvo sanatorija na Bledu i stopostotno vlasništvo u tvrtki Electa.

• Nedavno ste dobili laskavo priznanje "Najbolji menadžer za 2005.", godinu u kojoj ste smijenjeni sa čelne funkcije Mercatora. Je li to vaš osobni obračun s onima koji su vas smijenili ili je to obračun drugih menadžera s njima?

- Čini mi se da je izbor mene za to laskavo priznanje upozorenje menadžera da se s Vladinim metodama ne slažu. Možda je to znak otpora prema onome što se radi po Sloveniji, gdje su u gotovo svim velikim poduzećima smijenjeni direktori bez obzira na to što su za njima stajali odlični poslovni rezultati tih tvrtki. Poslije svih tih smjena, nitko ne kritizira poteze Vlade, jer oni koji su je kritizirali više nisu na odgovornim funkcijama. Mladi još nisu u toj poziciji da to mogu. Možda su kolege mojim izborom pokazali da se s takvim načinom ne slažu, a ja sam im na neki način simbol menadžerstva, jer sam u zadnjih pet šest godina dobio sve moguće nagrade u Sloveniji. Priznanje koje sam dobio od menadžera pokazuje da cijene moj rad, a s druge se strane to može protumačiti i kao kriza menadžera, jer nas nema mnogo dobrih. Naime, već pet mjeseci nisam na čelu Mercatora. Ta anketa i dodjela nagrade pod pokroviteljstvom je revije Kapital, a realizirala ju je marketinška grupa SPEM koja, uzgred rečeno, radi za potrebe Pivovarne Laško, Mercatorovog suvlasnika, pa ne treba sumnjati u rezultat izbora.

• Je li prodaja dionica i vaš konačan razlaz s Mercatorom ili je to indirektno pokušaj povratka?

- To je konačan razlaz. Uvijek sam govorio da ću dioničar biti tamo gdje sam i šef tvrtke, znači da moj dobar ili loš rad može utjecati. S Mercatorom sam se razišao. Tih mi je osam godina bilo jako lijepo, a posebice me je dojmio rastanak 17. prosinca na novogodišnjoj zabavi, gdje nas je bilo 10 tisuća suradnika i kad nisam čuo niti jedne loše riječi o mom radu. Upravo to međusobno poštovanje jedina je stvar koja se ne može kopirati ili kupiti. To se gradi svaki dan. I to mora svatko sam izgraditi. Zato smo jedini trgovac na svijetu koji je u svojoj državi postao najuglednija tvrtka. Priča s Mercatorom za mene je završena.

• Zašto ste se odlučili za prodaju vaših dionica baš engleskoj Altimi?

- Odgovor je jednostavan. To je moj dogovor s njima. U vrijeme kad sam razriješen nitko se nije javio s ponudom o otkupu dionica od mene. Ja sam, izuzmemo li većinske vlasnike, treći ili četvrti najveći pojedinačni

dioničar. Jednostavno se nitko nije javljao. Dionice su čak i padale. Altima je došla da bi otkupila 24,99 posto i ponudila cijenu od 171 eura. Pritom su dali bankovno jamstvo. U trenutku kad su me pitali za savjet rekao sam im da je to najbolje poduzeće u regiji te da ću im dionice prodati. Nagađanja da bih drugi dan dobio 188 eura je super spekulacija, ali sam vodio računa o tome da po toj višoj cijeni u biti kupuju većinski vlasnici Istrabenz i Laško i njihovi sateliti. Istovremeno je to prvi put da mali dioničari imaju mogućnost da prodaju dionice po primjerenoj cijeni, a hoće li to i napraviti ne znam. Altimi sam dao riječ i dionice, bez obzira na višu cijenu na burzi, prodao. Uostalom, cijena je bila viša samo dva dana.

• U jednoj ste TV emisiji izjavili da vam je Altima ponudila položaj savjetnika za jugoistočnu Europu. Njihovi su čelnici prošloga tjedna boravili u Ljubljani. Jesu li se sastali s vama?

- Da, sastali smo se nakon što su bili kod britanskog ambasadora. Njihova ponuda još uvijek je otvorena, ali još se nisam odlučio jer, pogledam li realno, za mene je premalena, tako da ću raditi nešto drugo.

• Koji je vaš poslovni moto?

- Samo jedan - uspjeh. Mladi trebaju željeti uspjeh. Nikada ne smiju pitati za plaću, ona mora biti posljedica uspjeha, ali se za to mora mnogo dati, rada i izobrazbe. A ako čovjek hoće biti lider, to mora imati u svom mentalnom kodu, jer tu su dva faktora presudna - ugled i emocionalna inteligencija. Bez toga ne ide.

• Nadzorni odbor Mercatora odlučio je da vam ne isplate nagrade za uspješno poslovanje. Zašto?

- Staroj upravi pripada maksimalna nagrada po pravilniku. Čak je i nova uprava tu nagradu izračunala i izašla je s tih 12 plaća pred Nadzorni odbor, ali zbog trenutačne situacije to nije dobilo zeleno svjetlo. Ako pogledate rezultate koje je nova uprava u svom zaključnom izvješću objavila, vidi se da smo mi napravili promet od 1,7 milijardi eura te da je dobit 23 milijuna eura. Zanimljivo je da je u tom dokumentu zapisano da bismo, ako bi se isključilo prevrednovanje na hrvatskoj Eri, premašili plan za 13 posto, znači da bi čisti profit bio 48 milijuna eura. To je ono što me raduje. Na kraju, svi oni koji su pričali da Era nije bila osmišljena dobro misle na Samobor, a pri tome se prešućuje da smo Eru kupili u Sloveniji i Hrvatskoj te dobili tri stvari. Prvo: vrijednost svih objekata s opremom je 851 euro po kvadratnom metru. Ne znam tko to može kupiti i izgraditi. Druga stvar je da smo dobili dopunskih skoro 250 milijuna eura prihoda, od toga polovicu u Hrvatskoj. U objavljenom planu za 2006. godinu svih tih prihoda nema, a to znači da nije uzeta u obzir cijela Era. Treća stvar je da smo na taj

način dobili 3,4 posto tržišnog udjela u Sloveniji, a to znači da sada Mercator ima 48 posto udjela, što nema niti jedan trgovac na svijetu. Istovremeno u Hrvatskoj s tim prihodima u 2005. dijelimo drugo i treće mjesto.

• Može li model zaštite nacionalnih interesa konkurirati moćnoj svjetskoj konkurenciji?

- Zagovornik sam nacionalnih interesa u ekonomiji i smatram da će njihova zaštita izazvati regionalno povezivanje. Na taj se način na može parirati u trgovini, jer kod nas važe tri pravila: lokacija, lokacija i lokacija. Kad to zauzmeš, drugi praktično ne može ili teže dolazi. Mislim da je u trgovini, osim kvalitete roba, koja je na ovom području visoka i ne gleda se je li slovenske, hrvatske ili srpske proizvodnje, izuzetno važna kvaliteta usluge. Na taj način možemo parirati bilo kome u svijetu. Mislim da smo čak bolji od drugih razinom usluga. To je ta naša prednost, s kojom se možemo natjecati s bilo kojom svjetskom kompanijom. Mislim da je sada idealna prilika za povezivanje Agrokorovoga Konzuma, Deltinog Maxija i slovenskog Mercatora. To bi bila vrhunska stvar za cijelu regiju. Da smo to napravili prije dvije godine, danas bismo već bili i u Ukrajini, Rumunjskoj i Bugarskoj.

• A zašto niste?

- Nismo se dogovorili.

• Kako sada vidite hrvatsko tržište?

- Izuzetno zanimljivo, kao i prije. Zanimljivo je to da nismo čekali, već smo ga ocjenjivali još 1999. godine, a 2000. otvorili centar u Puli. Hrvatsko tržište u trgovini izuzetno je teško. Na jednoj strani su domaći trgovci. Tu treba respektirati Konzum, nacionalni lanac koji je svugdje prisutan i ima dobru strategiju. Istovremeno je u Hrvatskoj mnogo stranaca, tako da onaj tko uspije u Hrvatskoj uspjet će svugdje u Europi, jer su tu prisutni svi konkurenti. Hrvatski kupac je zahtjevan. Možda je Mercatorova prednost bila u tome da smo kupca prihvaćali na visokoj razini.

• Može li Mercator postati prvi na hrvatskom tržištu?

- Teško. Čak mislim da im to nije ni potrebno. Dobro je da je domaći trgovac prvi, jer će on voditi bitke sa sindikatima i državom u vezi mijenjanja zakonskih uvjeta. Mercatoru je najvažnije da je najveći u regiji.

• Kako vidite maloprodaju u regiji sljedećih tri do pet godina?

- Čvrsto sam uvjeren da će se dogoditi još jedan val preuzimanja i čišćenja maloprodaje. Dogodit će se ono što se dogodilo u Sloveniji, lokalni i manji domaći trgovci priključivat će se većima. Doći će i jači inozemni trgovci. Mislim da Slovenija već ima dosta ponuda, Hrvatska je na tom putu, Srbija će sad biti tržište na kojem će se mnogo graditi, u principu se čeka njihov početak pregovora s Europskom unijom. Mislim da će se u regiji dogoditi što i svugdje u Europi, malih lokalnih trgovaca više neće biti. Hoće li to biti povezivanje u lanac kao CBA, sustav u kojem teško rade na zajedničkoj politici razvoja, ili pravo preuzimanje, tek će se vidjeti.

• Trebaju li se trgovci u regiji pribojavati npr. Lidla?

- I da i ne. Lidl je u svakom primjeru čimbenik koji se ne smije podcijeniti. To je trgovac koji ima 40 milijardi eura prihoda i koji radi tisuću proizvoda sa svojom robnom markom. Pogrešno je natjecati se s Lidlom samo na području cijena, treba ići na nešto više - kvalitetu robe i vrhunsku uslugu. U Europi ostali diskonti dižu kvalitetu usluga, nude svježe voće i povrće, a ostali je klasični trgovci spuštaju, tako da se jedni drugima približavaju. Mislim da naša prednost može biti samo razina usluga. Imamo kvalitetu robe i udomaćene brandove. Najvažnije je dobiti lojalnoga kupca. Brandovi u regiji su Jamnica, Fruktal, Vegeta, itd. To treba čuvati.

• Nedavno ste razgovarali sa srpskim biznismenom Bekom. O čemu?

- O suradnji u regiji, nije bilo riječi samo o trgovini.

• Možemo li očekivati neku vašu konkretnu suradnju s Bekom?

- Zasad ne. Do kraja travnja vidjet će se i zašto, jer ja ću ići u područje koje je malo izvan toga.

• Nije vam smetalo da vas je Beko samo dan nakon vašeg sporazuma s Bavčarom i Šrotom izbacio iz tog dokumenta, a time praktično i iz projekta?

- Nije me Beko izbacio. Izbacili su me Bavčar i Šrot.

• Koliko je 'hipoteka' Milan Kučan, s obzirom na njegove zategnute odnose s premijerom Janšom, utjecala na vašu smjenu?

- Prvo moram reći da sam ponosan da sam prijatelj s gospodinom Kučanom. Mnogi su pričali da je premijer zahtijevao da me se smijeni zbog toga. Ako je to razlog, onda još više cijenim to prijateljstvo. O tome trebate druge pitati, ja mogu samo nagađati.

• Prodali ste vaše i dionice vaših sinova. Poznato je da su po 49 dionica imali vaša majka i Milan Kučan. Jesu li i oni slijedili vaš primjer?

- Zasad ne. Imaju dosta godina i sami će o tome odlučiti.

• Je li Žiga Debeljak još uvijek vaš najbolji učenik ili je postao Brut?
(Duga stanka za razmišljanje)

- Vrijeme će pokazati. Žiga Debeljak je vrlo vrijedan čovjek, marljiv. Hoće li imati u sebi ona dva značajna čimbenika - ugled i emocionalnu inteligenciju - pokazat će vrijeme.

• Je li točno da ste dobili poziv da radite u Hrvatskoj?

- Točno i time se ponosim.

• Zaradili ste poprilično novca prodajom Mercatorovih dionica. Hoće li one biti samo privremeno na vašem računu?

- Prvo, to je bio novac u vrijednosnicama. Sad je to pretvoreno u novac, koji će biti privremeno na računu i uložit ću ga tamo gdje nastavim svoju karijeru. A gdje ću je nastaviti, znat će se do kraja ovog mjeseca.

Mercator preko novosadske kompanije Rodić M&B želi učvrstiti svoj položaj u Srbiji

Nakon što su se prošloga tjedna čelni ljudi engleske Altime pojavili u Ljubljani i pritom prvo posjetili britanskog ambasadora, a zatim u ambasadi održali i konferenciju za novinare, na kojoj su negirali bilo kakvu povezanost s biznismenima iz Srbije Miškovićem i Bekom, Mercator je objavio svoju namjeru dokapitalizacije poduzeća za 50 posto. U tom slučaju bi 24,99 posto dionica, koje britanska Altima želi otkupiti, bilo manje od željene četvrtine.
Potkraj tjedna, ne iz Ljubljane već iz Beča, stigla je još jedna, u tom trenutku neočekivana vijest - da su predstavnici Mercatora i novosadskog Rodić M&B potpisali pismo o strateškom povezivanju!
Neki analitičari misle da to povezivanje nije optimalan izbor, ali da će Mercator time na srpskom tržištu neutralizirati Deltino ucjenjivanje. U analizama se zatim kaže da je nedavnoj aferi Mercator, u kojoj su bivšeg direktora Jankovića optužili za izdaju nacionalnih interesa i spletkarenje s prodajom ‘najboljeg susjeda’ sumnjivim srpskim tajkunima, cilj bilo dobivanje vremena da glavni vlasnici Istrabenz i Pivovarna Laško dovrše posao s kompanijom Rodić M&B.
Velika je nepoznanica pod kakvim uvjetima namjeravaju Mercator i Rodić M&B realizirati najavljeno vlasničko povezivanje. Prema našim informacijama, partneri se o tome još uvijek dogovaraju. U igri su navodno tri opcije: kupnja, plaćanje dionicama Mercatora ili kombinacija obje mogućnosti. Najvjerojatniji scenarij je zamjena dionica. Mercator ima još 260 tisuća neuplaćenih dokapitalizacijskih dionica, vrijednih oko 400 milijuna eura, koje bi mogli upotrijebiti za plaćanje obveza prema Rodić M&B-u. U pismu o strateškom povezivanju tih dviju tvrtki još je mnogo nepoznanica. Stiče se utisak da su obje strane brižljivo pripremile ražanj, a zec im je još uvijek u šumi.
Istovremeno se prvi čovjek Pivovarne Laško Boško Šrot nada da će nakon serije bolnih poraza napokon osigurati proizvodnju vlastitog piva u Srbiji. Analitičari su vrlo oprezni i upozoravaju da se dvije strane još ništa konkretno nisu dogovorile te da pismo o namjeri nužno ne znači i već zaključen dogovor. Hoće li taj najnoviji poslovni potez pokolebati male dioničare, koji će idući tjedan razgovarati s predstavnicima Altime o otkupu, tek ćemo vidjeti.
Mercator je prošle godine s kompanijom Rodić M&B razgovarao o preuzimanju. Taj oblik suradnje, jer Rodić M&B ima samo 10 posto tržišta, za neke dobre znalce odnosa snaga u Srbiji izuzetno je rizičan potez, jer se na taj način pregovori s Miškovićevom Deltom zamrzavaju na neodređeno vrijeme. Hoće li to negativno utjecati na strateške planove razvoja Mercatora u regiji, pokazat će vrijeme.