Damir Lamza krenuo u bitku protiv bivše uprave i nadzornog odbora TOZ-a

Piše: Dragana Radusinović
[email protected]

Kad uprava objavi poziv na sjednicu Glavne skupštine Društva, obično se ne očekuje da
'pozivnica' bude zanimljiva. Ipak 'pozivnica' Damira Lamze, predsjednika Uprave zagrebačke tvornice olovaka TOZ Penkale, gotovo je spektakularna. Lamza, poslovično ljubazan, prije održavanja skupštine, rado razgovara, ali nerado konkretno odgovara. Točke dnevnog reda sjednice zakazane za 7. rujna pak obećavaju vrlo zanimljivu raspravu o budućnosti, ali i o prošlosti kompanije nad koju se u posljednje vrijeme nadvilo i previše tračeva da u nekima ne bi bilo barem zrno istine. I dok se lista deset najvećih dioničara TOZ-a vrtoglavo mijenja, u poziv na Glavnu skupštinu otkriva da Uprava pod Lamzinom palicom namjerava uskratiti razrješnicu bivšoj upravi za 2003. godinu, kojoj je predsjedao Mario Božina.

Iznajmljivanje hale za nogometno igralište

- Zašto bismo ih razriješili kad su ostvarili gubitak od 15,5 milijuna kuna - kaže Lamza, koji nije demantirao mogućnost sudskog spora s bivšom upravom. Razrješnicu, koja je potvrda da je tvrtka zadovoljna radom uprave i nadzornog odbora, prema dnevnom redu Glavne skupštine, ne bi trebali dobiti niti članovi nadzornog odbora TOZ-a za 2003., 2004. kao ni za prošlu godinu. Nadzorni odbor u eri Damira Lamze nedavno je promijenjen, a on, izgleda, kreće u veliku bitku protiv bivših lidera TOZ-a.

S druge strane, rujanska sjednica Glavne skupštine najstarijega domaćeg proizvođača olovaka mogla bi značiti i veliki zaokret kad je riječ o djelatnostima TOZ-a. Uprava Damira Lamze tako predlaže vrlo opširnu izmjenu djelatnosti za koje je tvrtka registrirana. TOZ bi tako u spektar svojih djelatnosti trebao uvrstiti poslovanje nekretninama. Prema neslužbenim pričama zaposlenika TOZ-a, oni strahuju da aktualna Uprava namjerava ugasiti proizvodnju i upravo na nekretninama ostvarivati profit. Lamza to odlučno demantira, a 'poslovanje nekretninama' obrazlaže željom da komercijalizira prostore u pogonu TOZ-a koje proizvodnja ne koristi.

Već je u tvornici na zapadu grada snimana jedna sapunica, bilo je planova da se RTL-ov Big Brother snima upravo u TOZ-u, a za našeg posjeta zapuštenim proizvodnim pogonima najavljeno je iznajmljivanje jedne hale koja bi se prenamijenila u malonogometno igralište. Nekretnine TOZ-a Uprava je dala procijeniti, pa one, stoji u pozivu na skupštinu, vrijede 41,5 milijuna kuna. U djelatnosti tvornice olovaka Lamza želi uvrstiti i istraživanje tržišta i javnog mnijenja i, što je možda i najzanimljivije, pružanje usluga u nautičkom, seoskom, zdravstvenom, kongresnom, sportskom, lovnom i drugim oblicima turizma. Penkalin mogući izlet u turizam Lamza komentira:

- A zašto se mi ne bismo bavili turizmom? - očevidno želeći stvoriti dojam da je riječ o proširenju djelatnosti kako bi neka uspješnija branša financirala proizvodnju olovaka. TOZ će se, bude li se složila Glavna skupština, baviti i organiziranjem javnih priredbi, seminara i koncerata te iznajmljivanjem strojeva i opreme, sportskom rekreacijom i opremom kao i njenom montažom.
Sve te novitete može se protumačiti i kao način spašavanja proizvodnje. Lamza nikad ne propušta naglasiti da su poslovni rezultati kompanije sve bolji.
Ipak, glasine koje se šire iz tvornice sve učestalije ukazuju na to da upravo Damir Lamza osobno želi preuzeti TOZ. Neslužbeno, radnici se prestrašeno tuže kako im na kućne adrese stižu pisma s preporukom da svoje dionice prodaju, a potpisuje ih aktualna Uprava. Lamza tvrdi da su to naprosto glasine.

Lamzina Uprava dioničarima u pozivu na Glavnu skupštinu predlaže i smanjenje temeljnog kapitala društva sa 76,9 milijuna kuna za 16,9 milijuna na 60 milijuna kuna, i to prisilnim povlačenjem 56,5 tisuća vlastitih dionica društva čija je nominalna vrijednost 300 kuna za dionicu. Struktura deset najvećih dioničara TOZ-a od kraja lanjske godine do sada ozbiljno je izmijenjena. Naime, prema izvješću o poslovanju za 2005. godinu, mali dioničari držali su 51,87 posto dionica TOZ-a i bili su zajedno prvi na listi najvećih dioničara. Do kraja prvog kvartala ove godine udjel malih dioničara smanjen je na 42,33 posto, ali su zadržali vodeću poziciju.

Polugodišnji rezultati za tekuću godinu pak otkrivaju sasvim drukčiji poredak, u kojemu je kao najveći pojedinačni dioničar TOZ-a isplivala Centar banka d.d., sa 6,88 posto udjela, a slijedi je Hrvatski fond za privatizaciju sa 6,07 posto dionica te Lejla Pavličević s 3,44 posto. Prema podacima Središnje depozitarne agencije (SDA), na kraju srpnja najveći dioničar TOZ-a bila je sama tvrtka TOZ Penkala d.d., dok je drugi na listi dioničara bio skrbnički račun Centar banke.

Glavna atrakcija nekretnine, a ne olovke

S obzirom na to da Lamzina Uprava planira smanjenje temeljnog kapitala povlačenjem dionica, vlasnička struktura TOZ-a mogla bi se opisati u najmanju ruku kao vrlo nestabilna. Primjerenije ju je čak okrstiti kao turbulentnu. Logika koja tjera na zaključak da su u slučaju TOZ-a glavna atrakcija nekretnine, a ne olovke, ima sve više smisla. TOZ je poslovnu 2005. završio s gubitkom od 2,6 milijuna kuna, zabilježivši prihod od 41,2 milijuna kuna. Iako je gubitak lanjske godine bio daleko manji od onoga 2004., koji je iznosio 12,6 milijuna kuna, prihodi su lani bili manji od onih 2004., kad su dosegnuli 45,4 milijuna kuna.

TOZ u poslovanju zaista napreduje u 2006. godini, ali vrlo sporo, jer su prvih šest mjeseci u odnosu na isto razdoblje lani prihod podigli za manje od 4 milijuna kuna. Razina godišnjih prihoda TOZ-a jednaka je cijeni njihovih nekretnina, procijenjenih na 41,5 milijuna kuna. Ove bi jeseni i Glavna skupština društva trebali pokazati je li riječ u slučaju TOZ-a o širenju na nove djelatnosti koje će uzdići proizvodnju olovaka ili tek o širenju na nove djelatnosti na atraktivnoj lokaciji današnjega proizvodnog pogona olovaka koji proizvodi na strojevima iz '80-ih godina, bez nade u modernizaciju. A, kao što smo čuli u tvornici, i ti stari strojevi mogli bi proizvesti više nego danas TOZ proizvodi i plasira na tržište.