David Rosenberg: Rezanje troškova nije neiscrpni zdenac

Većina američkih kompanija u aktualnom recesijskom okruženju bavi se smanjivanjem troškova poslovanja kako bi uspjela pozitivno poslovati, no ekonomisti sve češće upozoravaju na dugoročno negativne strane takve poslovne politike.

"Ako dovoljno dugo režete meso, jednom ćete naići na kost. Rezanje troškova nije neiscrpni zdenac", kaže David Rosenberg, glavni ekonomist pri Gluskin Sheffu u Torontu.Otpuštanje ljudi, zamrzavanje plaća, obustava ulaganja, smanjivanje proračuna pa čak i škrtarenje na uredskom materijalu prokušani su načini da se sačuva profitabilno poslovanje.Brojne kompanije izvijestile su o boljim od očekivanja poslovnim rezultatima za prvo tromjesečje jer su agresivno kresale troškove da bi i više nego nadoknadile pad prodaje. A očekuje se i da će financijska izvješća za drugo tromjesečje pokazati kako se mnoge američke kompanije i dalje služe tom praksom.

"Dosad objavljena financijska izvješća pokazuju da su izvješća o dobiti dobra, no pogledaju li se prihodi, slika je mnogo raznolikija. To pokazuje da su kompanije sposobne upravljati troškovima, no mršavi prihodi govore da su i dalje u teškom gospodarskom okruženju", ističe Peter Boockvar, strateg pri Miller Tabak&Co. u New Yorku.U svakom slučaju, što će recesija kraće trajati, to će i rezovi troškova biti manji. No, zasad nema puno dokaza da je kriza dosegnula dno - cijene kuća u Americi i dalje padaju, a stopa nezaposlenosti raste. Ako, pak, gospodarski ciklus nije sada na dnu, smanjivanje troškova više neće moći i dalje omogućavati kompanijama da svojim dobitima premašuju očekivanja.

"Nema dokaza da se rast dobiti može održavati isključivo kresanjem troškova", kaže Rosenberg.Dodaje da kada se zbroje smanjivanje troškova u svim sektorima, to stvara učinak snježne grude, koja sve pogađa."Jedno je kad se troškovi smanjuju u jednom ili u dva sektora. No, kada se to zbiva u svim sektorima, završava tako da se smanjuje agregatna potražnja", navodi Rosenberg.Iako smanjivanje troškova može pomoći kompaniji da prebrodi krizu, akademici i ekonomisti upozoravaju da bi dugoročno preveliko kresanje troškova moglo oslabiti njezinu sposobnost za natjecanje i rast.Drugi, pak, smatraju da su potrebni i dodatni rezovi kako bi se kompanije mogle nositi sa činjenicom da Amerikanci više štede i imaju manji pristup kreditima.

Profesor financijske analize na državnom sveučilištu u Pennsylvaniji Smeal College od Business, Fariborz Ghadar kaže da postoje brojni dugoročni nedostaci smanjivanja troškova.Tako zamrzavanje plaća vodi nestašici srednjeg sloja menadžera, što nije problem u kratkome roku, no za deset godina predstavlja problem kad se vodeće pozicije u kompaniji moraju popuniti iz tog srednjeg sloja. Smanjivanje potrošnje na istraživanje i razvoj dok konkurenti iz drugih država povećavaju svoja ulaganja može potkopati sposobnost kompanije da prosperira i povećava tržišni udjel, kaže Ghadar.

"Iz perspektive ljudskih resursa, istraživanja i razvoja te proizvoda, mogli biste se odjednom suočiti s prestankom dotoka. Pa kad započne gospodarski oporavak, morat ćete platiti premiju da biste zaposlili prave ljude a vjerojatno ćete izgubiti i lojalnost svoga tima", navodi Ghadar.No, Peter Schiff, predsjednik uprave brokerske tvrtke Euro Pacific Capital, smatra da je potrebno da kompanije još režu troškove kako bi se SAD prilagodio novoj gospodarskoj stvarnosti."Imamo prekomjerni kapacitet u brojnim sektorima, koji treba smanjiti. Kompanije će ostati aktivne, no s mnogo nižom razinom poslovanja. Neke kompanije oklijevaju napraviti rezove u kapacitetu jer pretpostavljaju da će doći do oporavka, no mnogo ljudi ne shvaća da ovo nije privremena recesija. Ovo su trajni uvjeti", upozorava Schiff.  (H)