Davor Majetić: Vista će pokrenuti inovacije i među hrvatskim proizvođačima softvera

S gadgetima, programčićima koje korisnik postavlja na svoj ekran, a lansirani su upravo zahvaljujući Visti, pokrenut će se pravi biznis, nešto poput melodije za mobitel, unosne za ponuđače, a povoljne za korisnike

Razgovarala: Sandra Babić
[email protected]
Foto: Dražen Lapić

Microsoftovu 'bebu' čekalo se punih šest godina pa i ne čudi da se lansiranje Windows Viste i Microsoft Officea 2007 ubraja u događaje po kojima će se pamtiti godina u tijeku. Prema istraživanju analitičke kuće IDC, oko pet tisuća zaposlenika u domaćem IT sektoru radit će u ovoj godini u Vista okruženju, a Microsoftovi će partneri ostvariti i do 13 puta veći prihod od vrijednosti prodanih licencija. Optimizam koji je zavladao u informatičkoj zajednici zasjenio je dosadašnje prognoze prema kojima se domaće tržište kreće sporo ili sporije od regionalnog. O općem stanju u industriji, perspektivama domaćih IT-ovaca i radu kompanije Microsoft Hrvatska razgovarali smo s čelnim čovjekom lokalnog ureda korporacije. Davor Majetić na direktorskoj je poziciji od 2002. godine, otkad je odgovaran za cjelokupno poslovanje tvrtke na domaćem tržištu.

• Prošlo je gotovo mjesec dana od lansiranja Viste i Officea. Imate li kakvih podataka o prodaji?
- Još ne raspolažemo egzaktnim podacima, iako sam siguran da su brojni korisnici koji su testirali beta-verzije novih proizvoda nakon isteka testnog roka nabavili novi operativni sustav i softver. S druge strane, s većinom naših poslovnih korisnika sklopili smo ugovore prema kojima nakon izlaska nove verzije imaju mogućnost besplatnog preuzimanja s interneta, u što nemamo uvid. Doduše, nije prošlo ni mjesec dana od puštanja u promet Viste i Officea pa je još rano govoriti o rezultatima.

• Koliko traje taj prijelazni rok kod velikih korisnika?
- Poslovni se korisnici mogu doslovce preko noći prebaciti na nove verzije sustava. Međutim, dugo traje testiranje u kojoj su mjeri postojeći hardver ili aplikacije s kojima tvrtke rade kompatibilne s novim verzijama. Također, tvrtke bi trebale izdvojiti i dodatno vrijeme za edukaciju zaposlenika o tome kako upotrebljavati sustav, što se često zanemaruje.

• IDC je proveo istraživanje prema kojem na jedan dolar koji uprihodi Microsoft njegovi partneri uprihode 13 puta više. Na što se to točno odnosi?
- Tih se 13 dolara odnose na promet od prodaje hardvera, zatim na rješenja proizvedena na Visti te na prihod od usluga održavanja. Općenito, promet od prodaje Viste tek je trinaestina ukupnog prometa koji ‘okrenu’ informatičke tvrtke. Taj je podatak poslovna prilika, posebice za proizvođače i dobavljače hardvera, da na tržištu ponude bolje i kvalitetnije ‘mašine’.

• Motivirate proizvođače da ponude jaka računala, ali i kupce da kupuju Vistu zajedno s računalom jer je to, rekli ste, jeftinija varijanta...
- Proizvodi su svakako skuplji kupuju li se posebno, osobito uzme li se u obzir da, za razliku od nabave operativnog sustava zajedno s računalom, korisnik nema podršku. S druge strane, instalacija na ‘golo’ računalo iznimno je složena budući da se hardverske komponente moraju ‘naštimati’ ovisno o verziji proizvoda. Tu tezu potvrđuju i neke analize prema kojima se velik broj računala vraća ili su kupci prisiljeni izdvojiti znatne svote za popravak zbog pogrešne instalacije softvera. Ne mogu vam reći kolika je razlika u cijeni računala s Vistom ili bez nje, ali kupnja Viste zasebno od računala zacijelo je najskuplja opcija.

• Microsoft nudi niz različitih oblika ugovora s korisnicima. Kakve ugovore najčešće sklapate s velikim korisnicima?
- S velikim poslovnim korisnicima najčešće sklapamo ugovore na tri godine u kojima korisnici kupuju platformu, a ne verziju. Za taj iznos dobije se Microsoftov softver sa svim pristupnim licencijama koje korisnici instaliraju prema svojim potrebama. U tom razdoblju korisnici mogu biti vlasnici licencije ili potpisati svojevrsni ugovor o najmu. Druga je opcija kupnja verzije koju korisnik plaća odmah.

• Što se preporučuje? Kupiti platformu i verzije pa biti miran ili smatrate povoljnijom opciju s nadogradnjom prema potrebama?
- Prvu opciju svakako preporučujemo svim korisnicima. Nedavno smo proveli kampanju kojom smo htjeli pokazati da takvo korištenje stoji koliko i šalica kave na dan. Osim toga, poslovni sustav na taj način pokriva sve aktualne verzije softvera, što im jamči veću fleksibilnost i olakšano praćenje troškova budući da se korištenje plaća jednom na godinu.

• Kome u kompaniji to objašnjavate?
- Ranije smo o ponudama razgovarali s voditeljima IT odjela u kompanijama. Međutim, danas su se stvari konačno počele mijenjati i svoje ponude adresiramo na vrh tvrtke ili ljude zadužene za financije ili poslovno planiranje. Čak mijenjamo i rječnik. Dok se razgovara s informatičarima služimo se informatičkim jezikom o nama posve jasnim stvarima, dok s poduzetnicima o informatici govorimo u poslovnom kontekstu. Vrijeme je da ljudi shvati kako informatika nije sama sebi svrha.

• Može li se reći da se informatika približila domaćim poduzetnicima?
- U studenome je u Zagrebu održan ICT Forum upravo s idejom da se informatičke tehnologije približe poslovnom sektoru. Međutim, zaprepastilo me da je dvorana zjapila poluprazna. Ili mi nismo bili dovoljno jasni ili nas uzvanici nisu dobro shvatili kad smo najavili da će biti riječi o IT-u kao poslovnoj funkciji. Očekivao sam da će se u dvorani tražiti mjesto više, jer da sam ja poduzetnik iz neke druge branše, uvijek bi me zanimalo kako mi informatika može pomoći u tome da ostvarim profit.

• Odakle onda krenuti?
- Srednje i male kompanije u vezi s tim pitanjem stoje lošije od velikih. Srednje često imaju čovjeka u IT odjelu, dok male u pravilu nemaju IT odjel, nego tvrku koja im održava aplikacije i opskrbljuje ih s niz drugih proizvoda, pa se taj odnos često svodi na kupoprodaju. Nažalost, sudeći prema pokazateljima s tržišta, prosječna IT tvrtka ima osam zaposlenih pa se ne može ni očekivati da će prodavati neka konkretna rješenja, a još manje da će se razumjeti u biznis ili povezati poslovnu strategiju korisnika s onim što ima u ponudi. Zbog toga je jasno što je udio malih i srednjih poduzeća u ukupnoj IT potrošnji nizak, a to pak objašnjava zašto se s obzirom na to domaće IT tvrtke sporo razvijaju.

• Koliko je tvrtki na IT tržištu povezano s Microsoftom?
- Na tržištu posluje više od 1.500 tvrtki, a sigurno 80 posto makar dijelom posluje s Microsoftom ili kupuje od naših distributera. Međutim, nama su važnije tvrtke koje posjeduju određeno znanje, koje su naši certificirani partneri, i njima želimo osigurati da raspolažu znanjem kako prodati proizvode, ali i da znaju pružiti dodatne usluge instalacije ili održavanja.

• Microsoft i njegova zajednica rastu prosječnom stopom od 30 posto, dok je rast tržišta znatno niži. Kako objašnjavate toliki nerazmjer?
- Prvi je poslovni razlog u tome da je prodaja softvera i softverskih rješenja u prvoj fazi informatizacije tržišta imala daleko manji udio u prodaji nego danas. Najveći dio rasta je danas na uslugama koje se zasnivaju na Microsoftu. Niz tvrtki prodaje naša rješenja koja se temelje na našoj platformi.

• Kako poslovati u okruženju u kojem su vam tvrtke i partneri i konkurenti?
- U vezi s tim nastojimo biti praktični. Točnije, globalne IT tvrtke, poput Cisca, IBM-a, SAP-a ili HP-a, u jednom su nam segmentu konkurenti, dok u drugima, zbog interesa korisnika, surađujemo. Nedavno je tako ostvarena suradnja s Novellom i Suseom, koji se zasnivaju na Linuxu, što će omogućiti interoperabilnost naših tehnologija.

• Upravo su se u vezi s tom suradnjom javile spekulacije prema kojima je povod za partnerstvo bila najava velikog broja američkih država da će se prebaciti na tehnologije otvorenog koda...
- Naš je motiv omogućiti korisniku da sam procijeni u kojem će trenutku upotrijebiti proizvod koji mu najviše odgovara. Suradnjom s Linuxom htjeli smo ispraviti predodžbu da uporaba jednog operativnog sustava eliminira uporabu drugoga. Zbog takve suradnje korisnik neće biti prisiljen zbog nabave proizvoda konkurencije brisati nešto što je već integrirano u njegov sustav. Krajnji cilj je stvoriti okolinu u kojoj će se različite tehnologije moći povezati kao lego-kockice u jedan sustav.

• Zadane ciljeve u Tehnološkom parku u Varaždinu premašili ste u 12 mjeseci. Kakvi su vaši planovi za rad tog centra za ovu godinu?
- Iako smo bili optimistični tijekom pokretanja tog projekta, nismo znali kako će reagirati tržište. Danas sam iznenađen činjenicom da postoji toliki interes za treninge koje redovito posjećuju domaći poduzetnici. Naši projekti u ovoj godini bit će usmjereni na male i srednje poduzetnike i ne samo na one iz IT branše.

• Kao što je najavljeno, zahvaljujući Tehnološkom parku, na tržište bi se u 30 mjeseci trebalo lansirati 50 novih proizvoda. Koliko ih je pokrenuto do sada?
- Dosad je pokrenuto 35 novih proizvoda. I izlazak Viste potaknut će inovacije na domaćem tržištu pa očekujemo da će mnogi proizvođači softvera razvijati proizvode zahvaljujući novoj verziji operativnog sustava. Da je tome tako pokazuje i val takozvanih gadgeta, programčića koje korisnik postavlja na ekran, a lansirani su upravo zahvaljujući Visti. Takve će stvarčice pokrenuti pravi biznis, poput melodije za mobitele, unosne za one kojih ih nude, a povoljne za korisnike koji ih kupuju.

• U kakvu su odnosu Microsoft Hrvatska i korporacija?
- Lokalni Microsoft pripada regiji Srednje i Istočne Europe koja okuplja uistinu specifične države koje su, posebice zbog svog povijesnog naslijeđa, u velikoj mjeri i usporedive. Primjerice, za Slovenijom zaostajemo 3 do 4 godine, a s obzirom na sličnost tih dvaju tržišta možemo predvidjeti kretanje IT industrije u Hrvatskoj.

• Što 'šefovi' očekuju od domaćeg tržišta?
- Microsoft očekuje da će Hrvatska povećati udio malih i srednjih tvrtki u ukupnoj potrošnji. Naime, hrvatska IT industrija 'teška' je 900 milijuna dolara, dok je slovačka, sa sličnim brojem stanovnika, 'teška' 1,2 milijarde. Ta je razlika nastala jer u Slovačkoj u IT, među ostalim, mnogo više investiraju male i srednje tvrtke.

• Koliki su vam prihodi?
- Politika cijele korporacije jest da se javnosti iznose podaci o poslovanju na globalnoj razini. Lokalni Microsoft može otkriti samo podatke koji se odnose na poslovanje kompanije i njezine zajednice, koje u tom slučaju iznosi iznad stotinu milijuna dolara. Naši se prihodi u uglavnom mjere u licencijama, dok nešto manji udio prihoda dolazi od usluga koje pružamo korisnicima. Međutim, treba naglasiti da Microsoft Hrvatska ništa ne prodaje, barem ne direktno, već je naš ured zadužen za organizaciju prodaje i za marketing te za edukaciju i razvoj tržišta. Svoje troškove zapravo pokrivamo provizijom koju nam korporacija plaća ovisno o prometu koji naprave naši partneri.