Deficit proračuna povećan na 14 milijardi kuna

Vlada je danas na svojoj sjednici potvrdila ono o čemu se nagađalo i usvojila prijedlog rebalansa proračuna u kojem nema nikakvih ozbiljnijih rezova, osim za materijalne troškove u iznosu od 1,5 milijarde kuna, ali su zato rashodi uvećani za 898 milijuna kuna čime je deficit gotovo udvostručen s 2,4 na 4,2 posto, odnosno na ukupno 14 milijardi kuna.

Stavke koje su u tom smislu doživjele promjene su mirovine (356 milijuna kuna), naknade za nezaposlene i aktivno poticanje zapošljavanja (386+50 milijuna), subvencije u poljoprivredi (600 milijuna kuna), rodiljne naknade (100 milijuna), a prema premijerki Jadranki Kosor to je dobra vijest jer ukazuje na rast rađanja, naknada štete od elementarnih nepogoda (300 milijuna) te sredstva za provedbu referenduma o izmjenama Zakona o radu (170 milijuna).

Kako je premijerka objasnila prilikom predstavljanja proračuna, nakon napornog rada i dubokih analiza odlučeno je da se ne dira u rashode u smislu smanjenja mirovina, plaća i subvencija jer bi to bio dodatan udar na standard građana, ali bi i utjecalo na daljnje smanjenje prihoda koji su podbacili za 4 milijarde kuna. Jedini zahvat u prihodovnu stranu bit će povećanje trošarina na duhanske proizvode i bezolovni benzin. U prvom slučaju proporcionalni dio trošarine raste s 30 na 33 posto, pri čemu je ministar financija Ivan Šuker napomenuo da nema razloga za povećanje konačne cijene cigareta, ali da je odluka na proizvođačima, dok se u drugom trošarina vraća na razinu od prije tri godine od 1,9 kuna sa sadašnjih 1,65. Tim bi potezom proračun trebao u ovoj godini prihodovati dodatnih 70 milijuna kuna, dok bi na razini cijele godine iznos bio oko 500 milijuna kuna. Isto tako, Vlada će u saborsku proceduru uputiti prijedlog zakona o financijskoj discpilini kojim bi se rashodi u naredne dvije godine ograničili na razinu na kojoj su sada, odnosno 122 milijarde kuna.

Nakon predstavljanja premijerka je nabrojala provedene mjere programa gospodarskog oporavka, poput smanjenja parafiskalnih nameta, mjera u drvoprerađivačkoj industriji, ukidanja kriznog poreza i zabranu poskupljenja struje te podsjetila na nespremnost na suradnju oko svakog vladinog prijedloga rezanja, od referenduma o izmjenama Zakona o radu, preko bure oko podizanja starosne dobi nadalje.Ministar Šuker rekao je kako se pokazalo da su svi oni koji su upozoravali na krah državnih financija bili u krivu te kako se ništa strašno nije dogodilo. Navodeći primjere europskih zemalja od kojih tek tri imaju manji deficit od hrvatskog, Šuker je objasnio da se sve ono što se događa Hrvatskoj dogodilo i u drugim europskim zemljama.  Iako od poreza na aktivu banaka, o kojem je bilo dosta riječi, zasad neće biti ništa jer je procijenjeno da bi to imalo negativan efekt na gospodarsku aktivnost, nekoliko je ministara u svojim izlaganjima, kao i premijerka, dalo naslutiti da ta tema nije sasvim završena, a upućen je i jasan poziv financijskim institucijama da u narednom investicijskom ciklusu, kako ga je ministar Šuker nazvao, aktivnije sudjeluju u kreditiranju hrvatskog gospodarstva. S tim na umu, prihvaćen je i zaključak Vlade o početku razgovora sa financijskim institucijama kako bi se dogovorili uvjeti sudjelovanja financijskih institucija u jačanju gospodarske aktivnosti.

Što se proračuna tiče, ministar je objasnio kako mu je praktički 95 posto proračuna zadano na ovaj ili onaj način i da zaparavo ima samo 5 milijardi kuna manevarskog prostora, ako se poštuje zahtjev postavljen od oporbe i dijela ekonomista da se ne dira u mirovine i plaće. U slavljeničkoj atmosferi, ministar zdravstva, Darko Milinović uputio je premijerki čestitke na rebalansu proračuna, dok je ministar mora, prometa i infrastrukture Božidar Kalmeta zbrojio postignute uštede u protekla dva proračuna na čak 10,5 milijardi kuna. O privatizaciji manjinskih državnih udjela nije bilo riječi i do daljnjeg se ne očekuju takvi potezi. (Vanja Figenwald)