Deficit tekućeg računa platne bilance 3,4 milijarde kuna

Deficit tekućeg računa platne bilance Hrvatske u prvom polugodištu ove godine iznosio je 3,37 milijardi eura, što je 3,6 posto ili za 118 milijuna eura više nego u istom razdoblju prethodne godine, pokazuju preliminarni podaci Hrvatske narodne banke

Na osnovi tih podataka zasad se može konstatirati stabiliziranje deficita nakon snažnog rasta prošle i pretprošle godine, ocjenjuju analitičari Centra za makroekonomske analize Hrvatske gospodarske komore u najnovijim "Gospodarskim kretanjima".  Visok deficit tekućeg računa ostvaren je prvenstveno zbog nastavka nepovoljnih kretanja u robnoj razmjeni koja se nisu u potpunosti mogla neutralizirati poboljšanim ostvarenjima pri razmjeni usluga.Po podacima HNB-a deficit na podračunu roba u prvoj polovici ove godine iznosio je 4,69 milijardi eura, što je za 11,7 posto ili za 494 milijuna eura veći manjak nego u istom prošlogodišnjem razdoblju. No, to je nešto manji godišnji rast nego prethodne godine, kada je iznosio 14,2 posto.

Pritom je smanjena dinamika ukupne robne razmjene, no sa znatnijim usporenjem rasta izvoza koji je ponovno pao ispod razine rasta uvoza, upozoravaju analitičari HGK. Istodobno su odnosi u razmjeni usluga s inozemstvom bili nešto povoljniji nego u prvom dijelu prošle godine. Suficit ostvaren u iznosu od 1,63 milijardi eura veći je za 30 posto nego u prvom polugodištu lani.  Na to je pak najviše utjecao porast neto prihoda od turizma. Tako je suficit od putovanja ostvaren u iznosu većem od 1,55 milijardi eura, što je za 203 milijuna eura ili za oko 15 posto veći višak nego u prvoj polovici 2006.Istodobno je kod tzv. ostalih usluga deficit smanjen za 53,2 posto.Na podračunu dohotka, koji je uobičajeno u deficitu, također su ostvareni nešto povoljniji rezultati nego u istom prošlogodišnjem razdoblju.

Deficit od 815,5 milijuna eura bio je za 9 posto manji nego u istom vremenu lani, i to uslijed značajnijeg povećanja prihoda, za 76,4 posto. Suficit na podračunu tekućih transfera od 508 milijuna eura u prvom ovogodišnjem polugodištu bio je pak za 13,6 posto manji nego u istom razdoblju prošle godine. Financiranje deficita tekućeg računa je ostvareno kroz izravna (60 posto) te nešto manje ostala ulaganja, dok je na osnovi portfeljnih ulaganja treću uzastopnu godinu zabilježen neto odljev. Stoga se može konstatirati povoljnija struktura financiranja u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Promjena je zabilježena u značajno većem neto iznosu izravnih ulaganja uz znatno niži priljev od ostalih ulaganja koja znače izravno zaduživanje u inozemstvu, zaključuju analitičari HGK.  (H)