Deficit tekućeg računa platne bilance 31,6 posto veći nego lani

Deficit tekućeg računa platne bilance Hrvatske u drugom je tromjesečju ove godine iznosio 1,8 milijardi eura, što je 434,2 milijuna eura, ili 31,6 posto više nego u istom razdoblju lani, pokazuju preliminarni podaci Hrvatske narodne banke (HNB).

U prvom tromjesečju deficit je iznosio 2,5 milijardi eura, pa je tako u prvoj polovici ove godine na tekućem računu platne bilance zabilježen manjak od 4,3 milijarde eura, što je za 939,3 milijuna eura, ili 27,7 posto više nego li u prvom polugodištu prošle godine. Povećanje deficita tekućeg računa posljedica je ponajprije nepovoljnih kretanja, odnosno rasta deficita u robnoj razmjeni s inozemstvom, porastao je i deficit na računu dohotka, što nisu mogla ublažiti povoljnija kretanja na računu usluga. Brži rast robnog uvoza od izvoza u prvom polugodištu ove godine utjecao je na povećanje deficita na podračunu roba za 21 posto, na gotovo 5,7 milijardi eura.

Rast deficita bilježi se i na podračunu dohodaka i to za 26,4 posto, na gotovo 1,1 milijardu eura. Ta nepovoljna kretanja nisu mogla biti ublažena nešto povoljnim kretanjima na podračunu usluga na kojem se u prvom polugodištu ove godine bilježi višak od 1,9 milijardi eura, što je 17,4 posto više nego lani. Na taj je rast uglavnom utjecao turistički sektor, s obzirom da je kod putovanja zabilježen višak od oko 1,8 milijardi eura, što je 18,1 posto više nego li u prvoj polovici prošle godine. Višak je zabilježen i na podračunu tekućih transfera i to u iznosu od 506 milijuna, no, to je nešto manje, za 2,2 posto, u odnosu na prvo polugodište prošle godine.

Manjak tekućeg računa platne bilance u prvom je polugodištu u podjednakom omjeru financiran izravnim inozemnim ulaganjima i zaduživanjem u inozemstvu. Prema preliminarnim podacima središnje banke, izravna su inozemna ulaganja u Hrvatsku u prvom polugodištu ove godine iznosila 1,8 milijardi eura, što je u odnosu na isto razdoblje 2007. oko 22 posto manje. Na podračunu pak ostalih ulaganja obveze su povećane za 42,8 posto, na oko 1,9 milijardi eura.

Ekonomski analitičari procjenjuju da će, s obzirom na visoku ovisnost hrvatskog gospodarstva o uvozu, u ovoj godini doći do dodatnog povećanja deficita tekućeg računa bilance plaćanja. Analitičari Ekonomskog instituta krajem srpnja procijenili su da će deficit tekućeg računa platne bilance u ovoj godini iznositi 9,7 posto BDP-a, analitičari Privredne banke Zagreb u najnovijim makroekonomskim analizama deficit procjenjuju na 9,8 posto BDP-a, a ekonomisti Raiffaisen banke deficit procjenjuju na oko 10 posto BDP-a. (H)