Deficit tekućeg računa platne bilance iznad 2,6 milijardi eura

Produbljivanje manjka na promatranom računu i u apsolutnim iznosima i s obzirom na udio u BDP-u nastavljeno je drugu godinu za redom. Prema preliminarnim podacima HNB-a, tekući račun platne bilance u 2006. godini ostvario je deficit od 2,6 milijardi eura, što predstavlja 7,7 posto BDP-a za 2006.

Drugu godinu za redom nastavljeno je produbljivanje manjka na promatranom računu i u apsolutnim iznosima i s obzirom na udio u BDP-u. Generator deficita u prošloj godini je visoki robni uvoz (16,8 milijardu eura), koji je unatoč brzem rastu izvoza od uvoza roba (16,9% naspram 14%) utjecao na produbljivanje deficita robne razmjene.

Prihodi od usluga u turizmu (preko 6,3 milijarde eura) te pozitivan saldo transfera od 1,1 milijardu eura nisu bili dovoljni da se pokrije visoki robni deficit u 2006. godini. Štoviše, zabilježen je drugu godinu za redom pad suficita na transfernom računu, a prihodi od usluga u najznačajnijem trećem tromjesečju zabilježili su zamjetno usporavanje rasta prihoda od izvoza usluga, prvenstveno kao posljedica manjeg rasta turističkih prihoda, utječući tako na cjelogodišnji priljev prihoda na promatranom računu.

Najpovoljniji način za financiranje deficita tekućeg računa su direktna strana ulaganja, kojih je u prošloj godini u RH ukupno realizirano 2,84 milijardi eura. Tako je nakon 2001. godine ukupan priljev inozemnih stranih ulaganja bio dovoljan da pokrije deficit tekućeg računa platne bilance. Ipak, skora objava strukture stranih ulaganja mogla biti pokazati relativno nepovoljne podatke odnosno da je većina ulaganja u Hrvatskoj i dalje usmjerena na brownfield ulaganja te investicije u uslužne djelatnosti, odnosno u financijski sektor i trgovinu, čime izostaje izravan pozitivan utjecaj FDI na rast proizvodnje i izvoza.

U 2007. godini analitičari RBA očekuju blago poboljšanje relativnog udjela deficita tekućeg računa u BDP-u, koji bi se ipak trebao zadržati na razinama iznad 7%. Navedeno poboljšanje bi trebalo biti dijelom posljedica i nastavka nešto povoljnih stopa rasta izvoza nad uvozom te povećanja suficita na računu usluga.  (Raiffeisenbank, Bankamagazin)