Deficit u pola godine dosegnuo 89,5 posto planiranog za cijelu 2010.

Minus je u državnom proračunu, očekivano, sve dublji. Dok je u prvih pet mjeseci deficit dogurao do 80 posto planiranoga za cijelu godinu, u prvih je šest mjeseci on iznosi već 89,5 posto.

Naime, od ukupno planiranih 8,6 milijardi kuna manjak je već sada 7,7 milijardi. No u Ministarstvu financija ne očekuju da će se manjak tako rapidno povećavati cijelu godinu, ponajprije zbog priljeva deviza u turističkoj sezoni. Tu tezu dokazuju i prošlogodišnjim brojkama. Unatoč tome što je u prvih šest mjeseci lani manjak iznosio 6,5 milijardi kuna, na kraju 2009.godine ukupno je iznosio 9,7 (oko 400 milijuna više od planiranoga). Što je najviše podbacilo? Prihodi su ukupno manji 855 milijuna kuna, pri čemu su najviše podbacili porez na dobit, porez na dohodak i doprinosi. Stanje bi vjerojatno bilo i gore da trošarine, zbog plaćanja zaostalih Ininih dugova, nisu skočile gotovo 42 posto (prikupljeno je oko 1,4 milijardu kuna više). Istodobno, rashodi su porasli samo 0,2 posto, no temeljni je problem i dalje isti - manjak novca za mirovine i zdravstvo. Naime, u prvoj je polovici godine za mirovine ukupno izdvojeno 17,5 milijardi kuna, no samo je 9,3 milijarde osigurano naplatom doprinosa.

Za dodatnih 8,2 milijarde moralo se posegnuti u proračun. Za zdravstvo je u tom razdoblju izdvojeno 9,9 milijardi, a proračun je morao uskočiti s dodatnih 1,2 milijarde. Hoće li i kada zbog manjka biti rebalansa, iz Ministarstva o tome još nema detalja. Potkraj srpnja bi ga molgo biti, odnosno moglo bi biti eventualnih preslagivanja nekih stavki ako se Sindikati odluče na referendum. 'Pravi' rebalans će pričekati jesen i rezultate turističke sezone.Ne zna se niti to koliko bi sliku mogla dodatno pogoršati moguća naplata jamstava za brodogradilišta čija sudbina još nije riješena. Ukupne su obveze brodogradilišta teške oko 14 milijardi kuna, no toliko sigurno neće sjesti na naplatu ove godine. U Ministarstvu se pouzdaju u izmjene nekih zakona koji bi trebali smanjiti nelikvidnost, posebno u dijelu malih tvrtki s jednim, najviše pet zaposlenih koje su stvorile oko 86 posto ukupnog iznosa neplaćanja. Hvale se i činjenicom da državna poduzeća više ne duguju nikome, no zato HEP potražuje 1,7 milijardi kuna i od poduzeća i od građana. (Gordana Gelenčer)