DEG malim i srednjim tvrtkama nudi dugoročna financiranja

Njemačko-hrvatska industrijska i trgovinska komora po nalogu Njemačkog društva za ulaganja i razvoj DEG i u suradnji s hrvatskim bankama Raiffeisen Bank, Volksbank Hrvatska i Zagrebačkom bankom organizirala je konferenciju na temu 'Financiranje ulaganja u prehrambenoj industriji’. 

Malim i srednjim poduzećima DEG nudi pristup dugoročnim mogućnostima financiranja ulaganja u suradnji s lokalnim bankama. U Hrvatskoj su to Raiffeisen Bank, Volksbank Hrvatska i Zagrebačka banka koje nude posebne načine financiranja za malo i srednje poduzetništvo iz područja poljoprivredne i prehrambene industrije. Kako je istaknuto, cilj konferencije bila je rasprava o budućem razvoju u poljoprivrednom sektoru uključujući potencijale i izazove koje globalizacija i pristup Hrvatske EU stavljaju pred Hrvatsku. U tom smislu pozvane banke i poduzeća su predstavili svoja iskustva i ponude za financiranje.

- Pripremamo čitav niz programa usmjerenih na održavanje obiteljskih gospodarstava, pri čemu prvenstveno mislim na izravna plaćanja i specifične programe po sektorima – rekao je potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja Petar Čobanković u pozdravnom govoru, naglasivši da je Hrvatska spremna na strana i domaća ulaganja. Kako kaže, Hrvatska nudi veliki potencijal primarne proizvodnje, a turizam nudi mogućnost plasmana tih proizvoda jer se radi o svojevrsnom ‚izvozu’ bez prelaska granice.

Prema studiji koju je GFA Consulting Group izradio za DEG, u tijeku je revolucija maloprodaje, što podrazumijeva porast broja supermarketa, rastuću potražnju za pouzdanom opskrbom, modernizacijom strojeva za preradu hrane i promjenu modela potrošnje. Trendovi u prehrambenom sektoru su formiranje većih holding poduzeća (poput Agrokora, Atlantica, Vindije) te preuzimanje domaćih poduzeća od strane međunarodnih tvrtki i investicijskih fondova.

Veća poduzeća nastaviti će ulagati u rast, širenje i konkurentnost, no manja poduzeća bi trebala ulagati u rast i specijalizaciju, unapređenje kvalitete te marketing. Izazovi su rascjepkana primarna proizvodnja, loša produktivnost, visoke cijene sirovina, 60 posto manja kupovna moć od prosjeka Europske unije te potreba za daljnom vertikalnom integracijom. Obećavajući podsektori su maloprodaja i veleprodaja, vino i ostala pića, gotova jela, no važni su i prerada mesa, mljekarstvo, slatkiši, grickalice i pekarski proizvodi, riba, ambalaža te organska proizvodnja.

- Politika banaka se prilagođava prognozama, odnosno povećavaju se plasmani u proizvodnju energije, hrane i pića te turističke i popratne  djelatnosti. Prednost dajemo projektima s vertikalnom integracijom procesa, u odnosu na visoko specijalizirane proizvodnje – naglasio je glavni ekonomist Raiffeisenbank Austria, Anton Starčević. Član Uprave Zagrebačke banke zadužen za diviziju Poslovnog bankarstva Milivoj Goldštajn naglasio je da u Hrvatskoj generalno nedostaje element rizičnog (equity) kapitala.

- Pritom ne mislim na raspoloživi kapital. Problem je u psihologiji i kulturi koja ne prepoznaje važnost equityja u evoluiranju i razvoju kapitala – rekao je Goldštajn, dodajući da Hrvatskoj nedostaje operativna, efikasna, profesionalna i dobro organizirana državna administracija.

U panelu konferencije sudjelovali su, osim Starčevića, direktorica strategije i kapitalnih tržišta u Agrokoru Mirjam Marasović Čurčić, direktor riznice Atlantic Grupe Davor Oršić, član Uprave Gavrilovića Miljenko Rospaher, direktor Njemačko-hrvatske industrijske i trgovinske komore Peter Presber, član Uprave Volksbank Dieter Hornbacher te direktor DEG-a za Europu i Bliski istok Franz Josef Flosbach. Sudionici su se složili da je veliki problem poljoprivrednog i prehrambenog sektora kvaliteta podataka o poduzećima.

- Kada se radi o procjeni sposobnosti otplate malih obiteljskih gospodarstava, iz dokumentacije kojom raspolažemo ne mogu se utvrditi niti postojeći prihodi niti potencijal – kaže Hornbacher. Prema Flosbachu, Hrvatska gospodarska komora i Ministarstvo poljoprivrede trebaju više raditi na povećanju svijesti o kvalitetnoj dokumentaciji i razmišljati o ograničenim subvencijama.  (Petra Dropulić)