Delta i Agrokor kreću u gradnju tvornice kave u Srbiji

Zanima nas preuzimanje tvrtki iz prehrambene proizvodnje u Hrvatskoj, ali otpor je velik

Razgovarala: Manuela Tašler
[email protected]

Delta Holding je poslovni sustav koji čine Delta M grupa (maloprodaja, poljoprivreda, distribucija, nekretnine), Delta Sport (distribucija sportske opreme) i Delta Generali Osiguranje. S prihodom od prodaje u iznosu od 860 milijuna eura u 2005. godini, Delta je treća po veličini kompanija u Srbiji, iza dvaju javnih poduzeća. U ovoj godini Delta Holding planira ostvariti prihode od prodaje u iznosu od 1,4 milijarde eura. Vlasnik i predsjednik Delta Holdinga Miroslav Mišković, osoba je koja se rijetko pojavljuje u medijima, ali zato ima doličnu predstavnicu, potpredsjednicu kompanije Milku Forcan.

• Bavite se širokim spektrom različitih djelatnosti, ali to bi se moglo nazvati i svaštarenjem. Koje su djelatnosti u Delti rezultat strateškog promišljanja, a koje su rezultat spleta okolnosti?
- Nipošto to ne bih nazvala svaštarenjem. Postoje objektivni razlozi, specifični za lokalno tržište Srbije, zbog čega je situacija danas takva kakva jest. Delta Holding postoji petnaest godina. Otprilike su vam poznati događaji koji su obilježili te godine u Srbiji: teška privredna situacija, sankcije i hiperinflacija. Dakle, nestabilno ekonomsko okruženje koje vas prisiljava da ulazite i izlazite s tržišta i mijenjate odluke.

Primjerice, u razdoblju visoke inflacije i nemogućnosti izvoza uslijed embarga, Delta je izašla iz nekih izvoznih programa. Prodala je pilanu, pa je tako zaustavljen izvoz drveta. Stoga smo se više fokusirali na neke druge djelatnosti. Prilagodba promjenama uzrok je raznovrsnosti djelatnosti. Međutim, kako se u posljednjih nekoliko godina ekonomija i politička situacija u zemlji stabiliziraju, i Delta planira sve stabilnije i dugoročnije. Do velike je promjene došlo i u aktivnostima vezanima uz rusko tržište. U Rusiji smo osim Delta sporta, kao zastupnici Nikea, bili suvlasnici i dviju tvornica celuloze. Imali smo velik posao u proizvodnji papira i izvozu iz Rusije.

• Zašto ste odustali od tih djelatnosti?
- Iskreno, odustali smo od njih jer su tamo nastupile političke promjene. Nova je vlast poslala signale kako smatra da inozemni poduzetnici ne bi trebali biti suvlasnici velikih prirodnih resursa i bogatstava Rusije. Poruku smo shvatili i procijenili da je pametnije izići iz tog biznisa. Trenutačno smo najviše usredotočeni na Srbiju i regionalno tržište. Tržište u Srbiji za nas je postalo preusko i kompanija razmišlja i o prodoru preko granice, prije svega u BiH, Makedoniju i Crnu Goru, a poslije i malo šire.

• Možete li vremenski odrediti te faze prodora?
- Realno, tijekom ove i sljedeće godine. Već smo počeli s kupnjom imovine i gradnjom maloprodajnih kapaciteta u Crnoj Gori i Makedoniji. Krenuli smo i s nekim investicijama. Recimo, u Crnoj Gori gradimo veliki trgovački centar od 17 tisuća kvadrata. U Podgorici ćemo otvoriti svoj prvi shopping mall, a ubrzo potom i u Beogradu. U Makedoniji smo kupili neke lokacije, ali sada je ponovno tamo došlo do promjene političkog rukovodstva. Nova vlast osporava odluke donesene za prethodne vlasti. Trenutačno moramo pričekati i vidjeti što će biti s tim. U BiH također, u Sarajevu i Banjoj Luci, kupujemo lokacije ili trgovine.

• Znači li to da u BiH ulazite i u akvizicije?
- Da. Završavamo pregovore s jednom trgovačkom kućom Banjoj Luci i u Sarajevu. Ugovori još nisu potpisani pa je dogovoreno da se detalji ne objavljuju. No, to su vodeće trgovine na tim tržištima.

• Koju vrstu trgovine u BiH namjeravate razvijati?
- Razvijat ćemo i u skladu i s ostalim konceptima prema kojima sada radimo. Trenutačno imamo 410 objekata u Srbiji. Zasad otvaramo jedan objekt cash&carry tipa, a ove godine planiramo otvoriti još dva. Radimo na reorganizaciji Pekabete i C-marketa, odnosno Maxija, i tu razlikujemo dva modela. Imamo supermarkete i takozvane 'trgovine na uglu'. Najnovija atrakcija u vezi s trgovačkim centrima danas su hipermarketi. Naši će se vjerojatno zvati Super Maxi. U Beogradu smo kupili četiri atraktivne lokacije za šoping centre. Prvi, Delta City, već se uvelike gradi u Novom Beogradu, a otvaranje planiramo u rujnu iduće godine. To je objekt od 85 tisuća četvornih metara kakav trenutačno ne postoji u Beogradu, ali ni u cijeloj regiji uključujući BiH i Hrvatsku.

• Tko vam je od konkurencije prisutan na tom području ?
- Konkurecija postoji i mi je poštujemo. No Delta svoj razvoj nikada nije usmjeravala na bazi onoga što radi konkurencija i ne uspoređujemo se toliko s drugima. Imamo plan razvoja i pratimo poteze konkurencije. Jako smo dobro informirani, ali se ne bojimo konkurencije.

• Znači li to da procjenjujete da je konkurecija slabija od vas ?
- Ne, nije baš tako. Naša je prednost što menadžment Delte poteze konkurencije anticipira po nekoliko godina unaprijed. Tu dolazimo na čuvenu priču suradnje s Agrokorom ili prodaje banke. Pitaju nas zašto smo prodali Delta banku u vrijeme kada je bila gotovo lider na tržištu i ostvarivala fantastičnu zaradu, a radi se samo o tome da gledamo nekoliko godina unaprijed. Svjesni smo da stižu velike strane banke i da će konurencija biti ozbiljnija. Procjenjujemo da nećemo moći zadržati lidersku poziciju. Stoga smo odlučili, kada je banka bila vrhuncu i kad je mnogo vrijedila, prodati je.

• U što ste investirali gotovo 300 milijuna eura od prodaje banke?
- S obzirom na to da je Delta bila vrlo aktivna u procesu privatizacije, kupili smo više od dvadesetak poduzeća na tržištu Srbije. S jedne strane nas pitaju odakle nam sredstva za financiranje, a s druge - gdje smo potrošili milijune od banke. Kupili smo pet velikih poljoprivrednih tvrtki u Vojvodini, C-market, skupe lokacije u Beogradu. No, kad inkasirate 300 milijuna eura, to vam omogućuje dalje zaduživanje u stranim bankama i fondovima. Kao i drugi, koristimo se kreditima brojnih banaka s obzirom na to da Delta ima visok rejting.

• Lani ste ostvarili 860 milijuna eura prihoda od prodaje, a ove godinu planirate 1,4 milijarde eura. To je golem skok. Kako ćete ga ostvariti?
- Zahvaljujući organskome rastu, jer sva poduzeća koja rade ostvaruju neki planirani rast i uspješno poslovanje, ali više to valja zahvaliti novim akvizicijama i kupnji novih poduzeća. Prihode od milijardu eura u ovoj smo godini već premašili i do kraja godine mogli bismo ostvariti zacrtanih 1,4 milijarde eura.

• Sada ste u jakom ekspanzicionističkom razdoblju. Je li se ciklus tek otvorio ili ga privodite kraju?
- Da, godina je akvizicija i investicijski je ciklus snažan. Proces privatizacije, koji je u tijeku u Srbiji, bliži se kraju, ali kad je riječ o širenju u regiji tu smo tek na početku.

• S kojim core biznisom nastupate u regiji?
- Core biznis je maloprodaja i širenje maloprodajnog lanca. Ključna je i kupnja tvrtki u prehrambenoj djelatnosti. Osim maloprodajnog lanca, u narednom razdoblju ulagat ćemo u proizvodnju hrane i pokretati nove greenfield investicije. Smatram da je tu naša velika prednost u odnosu na druge trgovačke lance. S Agrokorom, osim povezivanja dvaju maloprodajnih lanca, ulazimo u zajedničku greenfield investiciju u proizvodnji kave.

• Gdje će to biti? O kolikoj je investiciji riječ?
- U Srbiji, odnosno u Staroj Pazovi. Lokacija postoji. Obje su strane potvrdile da su zainteresirane i imamo financijski plan. Svaka tvrtka ulazi s polovinom investicije, a riječ je o ukupnom iznosu od 12 milijuna eura.

• Hoćete li kavu proizvoditi pod nekim novim brandom ili će to biti privatne trgovačke marke?
- Radimo na stvaranju novog branda. Naravno, proizvodit ćemo ponajprije za potrebe Delte i Agrokora, odnosno Konzuma, ali ćemo kavu plasirati i kroz druge trgovine. No, osnovna proizvodnja usmjerena je na naše maloprodajne lance.

• Imate problema s izlaskom na hrvatsko i slovensko tržište zbog političkih odnosa naših zemalja u bliskoj prošlosti. Otkud vam hrabrosti da u takvim uvjetima razmišljate čak i o mogućnosti preuzimanja Mercatora, s obzirom na njegovu važnost za Sloveniju?
- Zašto hrabrosti? Drugo bi bilo da pitate odakle nam novac. Zašto ne bismo imali hrabrosti? Točno je da je Mercator vrlo važan za Sloveniju. No, da budem iskrena, u samom početku nismo ni znali što nas zapravo čeka. Mislili smo da je na djelu tržišna ekonomija. Kapital ne poznaje granice i nije bitno odakle dolazi. Točnije, mislim da nije bitno da kapital za kupnju slovenske imovine dolazi iz Srbije. Razgovarali smo i s drugim inozemnim biznismenima i oni su se susreli sa sličnim preprekama i teškoćama za ulazak na slovensko tržište. Danas smo svjesni da to zapravo nije bilo moguće.

• Ništa bolja percepcija javnosti prema srpskom kapitalu nije ni u Hrvatskoj. Je li točno da ste poželjeli kupiti Dionu?
- Vodili su se razgovori, ali do toga nije došlo.

• Imate li još koju metu u Hrvatskoj?
- Ako mislite da se u perspektivi vidimo na hrvatskom tržištu - da.

• Koje vam se kompanije čine zanimljivima za preuzimanje?
- Zanima nas prehrambena proizvodnja, ali otpor u Hrvatskoj velik je. To nitko ne doživljava kao ekonomsko pitanje, nego su isprepleteni brojni drugi utjecaji ili osjećaji. Stoga mi je pomalo neugodno o tome govoriti. Moja je poruka da Delta razmišlja tržišno i ekonomski. Voljeli mi to ili ne, u istoj smo regiji i moramo surađivati. U Srbiji danas imate više od 300 poduzeća registriranih sa slovenskim kapitalom i nešto manje hrvatskih. Velike kuće poput Somboleda ili Frikoma kupili su Lura i Agrokor. Nakon te akvizicije, nije bilo negativnih članaka u tisku niti je bio negativan odjek javnosti. Mislim da u Hrvatskoj javno mišljenje nije spremno za srpski kapital. Smatram da hrvatski premijer dosta radi na razvoju gospodarstva, o čemu svjedoče njegovi razgovori s Koštunicom. To su mali pomaci, ali oni tope led.

• Pretpostavljam da ćete s gospodarskom stabilizacijom u Srbiji početi odbacivati neke segmente poslovanja u Delta Holdingu. Odakle ćete početi?
- Pregovaramo s nekim stranim partnerima o prodaji nekih dijelova. No, ostajemo u biznisu u kojem smo lideri ili gdje to možemo postati za dvije-tri godine. Ali dio za koji nam je jasno da to nećemo moći, kao što je slučaj s bankarstvom, prodajemo. Slično je i s osiguranjem. Za samo šest godina stvorili smo treću osiguravajuću kuću u Srbiji, ali pošto smo procijenili da u perspektivi ne bismo na tržištu mogli biti lideri, napravili smo stratešku suradnju s Generalli osiguranjem. Oni su kao vlasnici ušli s pedeset plus jednom dionicom. Tvrtka se zove Delta Generalli. Namjeravamo zadržati osiguranje kao djelatnost i širiti se.

• Plašite li se da strani brandovi, koje zastupate, uskoro dođu samostalno na srpsko tržište?
Takve se mogućnosti ne plašimo kod većine stranih brandova koje zastupamo. A i kada se to dogodi, kao što je bio slučaj s kompanijom Nike, koja je samostalno ušla na ruskom tržište, mi i dalje ostajemo uvoznici. Cijeli maloprodajni lanac koji smo bili razvili za Nike sada je prerastao u Intersport, s kojim smo potpisali ugovor o franšizi. Iz nekih djelatnosti ćemo izlaziti, ali o tome još ne mogu govoriti. Imamo zastupništvo za Fiat, Alfu i Lanciu, potpisali smo ugovor s Hondom, a od 1. siječnja uvozimo BMW. U tom biznisu planiramo ostati kao i s Renault kamionima.