Deset posto poreza na profit najjači makedonski adut

Prije desetak dana pojavili su se prvi oglasi koji će tijekom tri sljedeće mjeseca u 50 svjetskih novina i 20 web izdanja nuditi, kao što kaže Zoran Stavreski, zamjenik makedonskog premijera, najajtraktivniji porezni paket u Europi. Osim toga, valja spomenuti i dopunske beneficije, primjerice, slobodne zone, brzo dobivanje dozvola, besplatna infrastruktura...

Piše: Katarina Spasovska

Kampanjom Invest in Macedonia - Novi ooslovni raj u Evropi, nova makedonska Vlada učinila je još jedan korak u ambicioznoj namjeri privlačenja stranih investicija. U nepuna tri meseca pojavit će se oglasi u 35 zemalja (50 novina, 20 web izdanja), na 24 jezika. Na listi su The Economist, The Banker, Euromoney, Business Week, Wall Street Journal, Financial Times, International Herald Tribune, Frankfurter Algemeine Zeitung, Corriere Della Serra, New York Times, ali i slovendko Delo, turski Hurriyet, hrvatski Večernji List, ruski Kommersant i Izvestija, japanski poslovni tjednik Nikkei Business... izabrani prema broju čitalaca i utjecaju. Procjenjuje se da će se s kampanjom upoznati 30 milijuna čitatelja.

Makedonija je još na samom dnu kad je riječ o stranim investicijama. U prvih deset mjeseci 2006. godine uloženo je 335 milijuna dolara, no iako je to 3,5 više u odnosu na 2005., taj broj valja uglavnom zahvaliti prodaji makedonske Elektroprivrede austrijskom EVNu (270 milijuna dolara). Kao usporedba poslužit će podatak da je u Makedoniju u posljednjih 15 godina ušlo ukupno 1,4 miljardi dolara, stranih investicija, koliko je u Hrvatskoj uloženo samo u 2005. godine. Ne čudi stoga nastojanje Vlade da takav trend promijeni, a za kampanju je zadužen zamjenik premijera Zoran Stavreski, čovjek odgovoran za ukupnu Vladinu ekonomsku politiku. Da bi preuzeo taj posao napustio je atraktivnu poziciju u Svjetskoj banci, gde je obavljao posao glavnog ekonomista za razvoj u Odjelu za političke usluge zemljama članicama.

• Kampanja Invest in Macedonia u promotivnim materijalima navodi popis beneficija koje će investitori dobiti ako se odluče investirati u Makedoniji. Koje su prema vašem mišljenj, najatraktivnije?
- Kampanjom se želi brendirati Makedoniju u svjetskim i regionalnim razmjerima. Želja nam je da se za Makedoniju čuje i da privučemo pozornost investitora. No, i ta je kampanja samo dio dugotrajnijeg procesa promocije zemlje. Smatramo da je već poznata priča o Republici Makedoniji, o njezinim komparativnim prednostima, ali manje se zna o njezinu najatraktivnijem dijelu - paketu poreza. Mogu slobodno reći da je ono što Makedonija trenutačno nudi najbolje u Evropi i da će biti vrlo moćno sredstvo za privlačenje investitora. Dakle, u 2008. godini uvodimo porez na profit i osobni porez od 10 posto i, što je važnije, reinvestirani profit neće se uopće oporezivati, odnosno bit će 0 posto ako se reinvestira u Makedoniji.

Nadalje, imamo niže troškove radne snage od nekih drugih zemalja u okružju te brzi sustav registracije tvrtki. Istina, Makedonija je malo tržište, ali putem svih ugovora za slobodnu trgovinu koje smo potpisali i s Europskom unijom, CEFTA-om, EFTA-om i ostalim bilateralnim sporazumima možemo ponuditi tržište regije od 650 milijuna žitelja. Nije nevažno niti to da imamo stabilnu makroekonomsku situaciju te da očekujemo datum za početak pregovora o članstvu u EU. Istodobno, u fazi uoči pregovora u prilici smo ponuditi i neke dopunske beneficije, što nećemo moći jednom kada postanemo dio EU.

• Koje na primjer?
- Prije svega slobodne ekonomske zone i tehnološke parkove. Tu imamo posebno atraktivne uvjete: kompanije su 10 godina oslobođene poreza na profit, personalni porez je samo 5 posto, imaju besplatnu infrastrukturu, besplatan pristup plinu i električnoj energiji, a najboljim kompanijama na svijetu, odnosno poznatim brendovima, jamčimo gradnju hala do 500.000 eura i treningom za zaposlene. To su izuzetno atraktivni uvjeti.

• Nudi li se nešto posebno investitorima iz Hrvatske i ostalih zemalja regije? Posebno ima li se na umu najava ministra poljoprivrede, nakon njegova posjeta Hrvatskoj, da će lanac Konzum uskoro posjetiti Makedoniju?
- Nemamo specijalne uvjete za pojedine zemlje ili pojedine investitore. Ali, prednost hrvatskih investitora jest u tome da vrlo dobro poznaju tržište, da nema jezičnih barijera i što već imaju izgrađene odnose s pojedinim makedonskim tvtkama koje im praktično omogućavaju da sada dodju na poznati teren i budu među prvima koji će investirati u Makedoniji. Očekujemo velik interes za investiranje upravo od zemalja u regiji, a Hrvatska je jedna od ključnih među njima.

• Raspisali ste natječaj za tvrtke koje će tražiti investitore u 20 zemalja, a na tenderu za trećega mobilnog opreratora javila se samo jedna zainteresirana strana kompanija. Kako to objašnjavate?
- ??To su različite stvari. Prvo, kampanja koju vodimo neće odmah dati rezultate, nego najvjerojatnije tek u sljedećih godinu dana. No, istodobno uvodimo i druge mjere kako bismo investitorima osigurali bolje uvjete kada odluče doći u Makedoniju. Među ostalim, kvalitetnije telekomunikacijske usluge i niže cijene. U tom dijelu Makedonija ima izrazito nepovoljne uvjete, cijene interneta su više od europskih, mobilne telefonije također. Zato je i obljavljen natječaj na koji se, doduše, javila samo jedna kompanija. Ipak, postavili smo dosta visoke uvjete, jer očekujemo visok standard usluge i niže cijene. Stoga je logično da se interes sveo na nekoliko imena koje to mogu ostvariti. Na žalost, interkonekcijski ugovori došli su u kasnijoj fazi i vjerojatno je i to bio razlog da se nisu javile kompanije koje su ispunjavale uvjete. Ali bitno je da se javila kompanija koja ispunjava preduvjete, što je bio i naš cilj.

• Je li u natječaj u kojemu tražite konzultantske tvrtke za privlačenje investitora uključena i Hrvatska?
- Svakako. Jedna od zemalja u kojoj će biti konzultantske tvrtke jest i Hrvatska. Možda ćemo angažirati jednu tvrtku za Hrvatsku i Sloveniju, možda će to biti posebne tvrtke, međutim Hrvatska će svakako biti jedna od targetiranih zemalja. Posebno zato što već imamo kontakte s poduzećima iz Hrvatske koja su iskazala zanimanje za investiranje u Makedoniji, a možda će neke od njih u dogledno vrijeme i ostvariti svoje namjere. Zasad imamo pozitivne signale.

• Pojavila se vijest da su Česi zainteresirani za investiranje u Makedoniji, ali, s obzirom na nestabilnost tržišta, preporučuju svojim građanima da nađu lokalne partnere koji poznaju prilike. Je li i za hrvatske biznismene, ako su zainteresirani, bolje da nađu lokalnog partnera?
- Mislim da je uvijek bolje imati lokalnog partnera jer se tako brže upoznaje kultura i sredina u kojoj investitor treba raditi. Također, potrebne su domaće kompanije koje će se uključiti u proces kao dobavljači i slično. Za investitore iz Hrvatske sve je to je lakše jer oni već poznaju makedonske tvrtke, dok je za Čehe to ipak nepoznato tržište.

• Prema Izveštaju OECD-a o investicijama u Jugoistočnoj Evropi navodi se da su lideri u regiji prema stranim investicijama Bugarska, Rumunija, Hrvatska, Crna Gora i Srbija, koje privlače 90 posto investicija, dok Makedonija, Albanija, BiH i Moldavija ostvaruju svega 9 posto. Kao razlog navodi se da stranim investitorima nismo atraktivni. Kako to komentirate?
- Mislim da izveštaj vrlo realano oslikava situaciju u Makedoniji i slabosti koje smo i mi identificirali. Prije svega, to je regulatorna klima (zato smo i izradili program Regulacijske giljotina), a potom slaba promocija, radi čega smo i krenuli u kampanju oglašavanja. Također jačamo Agenciju za strane investicije gdje uvodimo novi profesionalni sustav i za što ćemo odvojiti više sredstava.

• Spomenuli ste projekat Regulacijse giljotine koji je također povezan s promocijom Makedonije kao biznis raja u Evropi. Kada očekujete rezultate projekta?
- Rezultate očekujemo sredinom ovog ljeta, odnosno do tada bismo trebali imati pročišćeni jedinstveni nacionalni registar, pojednostavniti neke propise, ukinuti neke formalnosti te pojednostavniti dobivanje licencija, dozvola i sličnoga.

• Koliko stoji kampanja Ivestirajte u Makedoniji - novi biznis raj u Evropi?
- ?To nas često pitaju. S jedne je strane razumljivo da se traži transparentnost i odgovornost. Međutim, u ekonomiji rezultati se mjere efektima, i to je najvažnije. Koliko stoji kampanja u tj fazi precizno ne može se reći jer još pregovaramo o konkretnim uvjetima s određenim novinama. U osnovi nema prostora za improvizacije niti mogućnosti da se ide na polovičnu kampanju i objavljivanje u nepopularnim novinama. Smatram da je kampanja dobro tempirana i dobro osmišljena i da će svakako polučiti rezultate.