Dijetom do veće produktivnosti
Zdrava prehrana povećava produktivnost zaposlenika, a oni pretili , dokazano je istraživanjem Ujedinjenih Naroda, dvostruko češće izostaju s posla od onih u formi
Hamburger iz fast-fooda, divovski sendvič ili vrećica nečega s nikakvom nutricionističkom vrijednošću iz automata na poslu predstavljaju veću opasnost od toga da vam je samo neugodno u želucu nakon ručka. Naime, to vašu tvrtku najvjerojatnije čini manje produktivnom.
Istraživanje "Hrana na poslu" navodi i sljedeće primjere inovativnih programa poboljšanja prehrane:
* Zdrave kantine, poput one u tvornici dijelova kalupa za injekcijsko prešanje plastike Husky u kanadskom Ontariju, u kojoj su crveno meso i u ulju pržena jela zabranjena, a uz svako jelo služe se tri priloga od povrća.
* Poučavanje uličnih prodavača u higijeni i sigurnosti hrane u Južnoj Africi, Tanzaniji i Indiji.
* Sufinancirani bonovi za hranu u restoranima i prodavaonicama hrane u Brazilu, Mađarskoj, Francuskoj, Švedskoj, Indiji, Libanonu i Kini.
Globalna cijena toga mjeri se u milijardama dolara koji se godišnje izgube zbog niže produktivnosti, uzmemo li u obzir da su, zbog prehrane bogate mašću i šećerom, zaposlenici u opasnosti od diabetesa i bolesti povezanih s debljinom, tvrdi Christopher Wanjek, autor knjige o prehrani na radnom mjestu.
On je, u "Hrani na poslu", istraživanju što ga je naručio Međunarodni ured za rad Ujedinjenih Naroda, objavio da je pretilost kriva za čak sedam posto ukupnih troškova liječenja u industrijaliziranim državama.
Vjerojatnost da će predebeli radnici izostati s posla dva je puta veća nego u radnika koji su u formi, navodi Wanjek, te dodaje da je u 1995. godini u Sjedinjenim Državama ukupni trošak koji se pripisuje pretilosti iznosio 99,2 milijarde dolara.
"Ne govorimo o dječjoj paralizi ili o ospicama, bolestima koje su bile teško iskorjenjive, nego o bolestima koje uzrokuje kriva prehrana. Pružite pristup boljoj hrani i bolest će nestati," tvrdi Wanjek.
Svako rješenje zahtijeva malo imaginacije i vrlo malu investiciju, poput primjera, doduše skupoga, u Dole Food Co., koja sufinancira blagovaonicu zdrave hrane za zaposlene u svojem sjedištu u kalifornijskom Westlake Villageu.
Ta tvrtka nudi raznu hranu, počevši od salata koje bez obzira na veličinu koštaju dolar i pol, besplatnih voćnih užina ujutro, besplatnih povrtnih užina popodne te poticanja odlaska u teretanu s direktorima tvrtke.
Nakon šest mjeseci, ispitivanje na 60 dragovoljaca pokazalo je sniženje nivoa kolesterola, glukoze, triglicerida i onih bjelančevina koje su predznak srčanih bolesti.
Začarani krug loše prehrane i loše produktivnosti:
Loša prehrana vodi do lošeg zdravlja, a to donosi manjak energije, snage i koordinacije te smanjeni potencijal za učenje, što pak radnika svrstava u grupu slabo kvalificiranih radnika s nižom produktivnošću pa rezultira gubitkom konkurentnosti, višim troškovima poslovanja i nižim investicijama te ekonomskim rastom. Na koncu to donosi niže nadnice te opet lošu prehranu za radnike.
Za razliku od Dolea, u gigantskom američkom proizvođaču vitamina i dodataka hrani Kaiser Permanenteu su se dosjetili da bi zaposlenici mogli jesti mnogo zdravije kad bi obližnji farmeri podigli svoje štandove na zamljištu tvrtke.
Kako je Kaiserovo sjedište u sjevernoj Kaliforniji, štandovi su puni tijekom cijele godine, a u nekoliko su se godina proširili na 24 lokacije na kojima tvrtka posluje u SAD-u.
UN se bavi ishranom radnika već desetljećima, ali sve do sada bio je fokusiran na siromašne zeemlje u kojima je ipak veći problem dobavljanje dovoljne količine hrane i čiste vode zaposlenima, nego smanjenje njihove pretilosti. (I.Š.)