Dimitrij Rupel: ZERP onemogućava arbitražu granice
Slovenski ministar vanjskih poslova ocijenio je da je hrvatski Zaštićeni ekološko-ribolovni pojas "politički i pravni" problem koji treba riješiti i da do njegove primjene s 1. siječnja neće doći i zato jer je to "hipoteka" koja onemogućava prepuštanje spornih graničnih točaka arbitraži
"Uvjeren sam da se 1. siječnja 2008. neće dogoditi ništa. Hrvatska se obvezala da će pred primjenu ZERP-a o tome postići dogovor sa Slovenijom i Italijom, a to nije učinila. Tražimo da se taj dogovor poštuje i to ćemo najvjerojatnije zahtijevati sve dok se to ne ispuni", izjavio je Rupel u razgovoru za mariborski dnevnik "Večer" od subote.
Italija i Slovenija, istaknuo je Rupel, imaju "obećanja" i "određene instrumente" kako do toga doći. Dodao je kako je slovenska situacija drukčija od talijanske jer "nam dodatnu komplikaciju predstavlja zemljovid priložen uz ZERP - on prejudicira granicu".
"Prejudicirati granicu, to ne ide, tako raditi u Europi je nemoguće," rekao je Rupel
"Prejudicirati granicu, to ne ide, tako raditi u Europi je nemoguće. Jedini problem je da su u Hrvatskoj tek završili izbori i da nema nove vlade. Vjerujem da ćemo zadnjih dana u prosincu još voditi napete razgovore, ali ne očekujem nikakav zaplet u fizičkom odnosno životnom smislu. Tu ćemo imati posla s jednom pravnom i političkom situacijom i to će biti potrebno riješiti", rekao je Rupel.
Na pitanje kako to da je Slovenija 2004. godine, pred početak hrvatskih pristupnih pregovora s EU, proglasila svoj pojas u Jadranu, a da o tom pojasu nije pregovarala s Hrvatskom i Italijom, kako se to traži od Hrvatske kad je riječ o ZERP-u, Rupel je to protumačio kao reakciju na hrvatske poteze, dodajući da je područje svog pojasa Slovenija odredila prema području do kojega su prema bilateralnom sporazumu o malograničnom prometu i suradnji (SOPS) smjeli loviti slovenski ribari.
"Bila je to reakcija Slovenije na jednostrani čin Hrvatske. U određivanju koordinata našeg pojasa vodili smo računa o SOPS-u, odnosno zemljovidu priloženom uz njegov dio koji se odnosi na ekonomski ribolov u malograničnom području", rekao je Rupel.
Govoreći o načelnom dogovoru premijera Janeza Janše i Ive Sanadera od prije 4 mjeseca da se sporna granična pitanja prepuste trećem, Rupel je istaknuo da to ni u kojem slučaju ne znači da će se to rješavati pred Međunarodnim sudom pravde (ICJ) u Den Haagu jer postoje i druge mogućnosti, te da je teško vjerovati da će Slovenija nastaviti s operacionalizacijom dogovora "uz hipoteku ZERP-a".
"Nije bilo konkretne odluke o tome da Slovenija i Hrvatska za posredovanje zamole ICJ," kazao je Rupel
"Nije bilo konkretne odluke o tome da Slovenija i Hrvatska za posredovanje zamole ICJ. O tome kome ćemo se obratiti i s kojim pitanjem, odnosno tekstom još nema dogovora. O tome valja pregovarati i nadam se da će doći do dogovora. Ali teško mogu zamisliti da bi Slovenija mogla pristati na pregovore o granici uz postojeću hipoteku. Najprije moramo riješiti problem ZERP-a", rekao je Rupel.
Govoreći o pitanju točaka na granici koje Slovenija drži spornim i inzistira da se na njima ne provode "jednostrani koraci" iako su pod hrvatskom ingerencijom (slučaj Joras i parcele na lijevoj obali Dragonje, područje uz Muru i Razkrižje i slična), Rupel je rekao da će Ljubljana djelovati kao i do sada, diplomatskim sredstvima.
"Slovenija tamo ne može postaviti stražu, rekao bih. Ali, ona može osjetljivo i promptno reagirati na svaki veći problem i eventualni incident. Ministarstvo vanjskih poslova pri tom je ograničeno na diplomatska sredstva, a ministarstvo unutarnjih poslova i policija imaju na raspolaganju nešto više fizičkih sredstava. No, mogu reći samo ovo: Vlada je odlučna da zaštiti interese svih svojih državljana, ma gdje oni bili", rekao je Rupel. (Hina)