Dionica Adrisa u plusu 1,52 posto

Blagi cjenovni plus i nastavak izrazito niske likvidnosti obilježavaju današnje trgovanje na Zagrebačkoj burzi, dok ulagači čekaju nove smjernice s inozemnih burzi, koje bi trebao dati podatak o nezaposlenosti u SAD-u.

Crobex indeks u 14,00 sati iznosio je 2.033 boda, što je 0,23 posto više nego jučer. Redovni promet dionicama iznosio je svega 8 milijuna kuna, što je otprilike dva milijuna više nego jučer u ovo doba. "Nastavlja se trend niske likvidnosti na domaćem tržištu, uz istodobni lagani cjenovni plus, ponajviše kao rezultat pozitivnih odjeka sa svjetskih burzi. No, taj je plus na klimavim nogama, a smjer trgovanja do kraja dana i u idućem tjednu odredit će podatak o nezaposlenosti u SAD-u", kaže Dalibor Balgač, analitičar odjela Ekonomskih istraživanja Hypo Alpe Adria banke.Na europskim burzama trenutno su najvažniji indeksi u blagom plusu. Istodobno, američki terminski indeksi ukazuju na oporavak cijena na Wall Streetu, uoči objave podatka o nezaposlenosti u kolovozu.Američko ministarstvo trgovine danas bi trebalo objaviti podatak o stopi nezaposlenosti u kolovozu. Ekonomisti procjenjuju da će nezaposlenost porasti na 9,5 posto, sa srpanjskih 9,4 posto, nakon što su poslodavci srezali broj zaposlenika protekloga mjeseca za još 225.000. "Stabilizacija američkog, kao i ostalih najvažnijih svjetskih gospodarstava rezultat je jednokratnih fiskalnih i monetarnih mjera. Ako ne dođe do poboljšanja situacije na tržištu rada, izostat će multiplicirajući efekt rasta zaposlenosti na gospodarstvo, pa bi SAD i ostala vodeća svjetska gospodarstva ponovno mogli biti u problemima", kaže Balgač

.Na domaćem tržištu najlikvidnija je zasad povlaštena dionica Adrisa, s prometom od 2,8 milijuna kuna, a cijena joj je u plusu 1,52 posto, na 263,5 kuna.Slijedi dionica Ingre, s prometom od dva milijuna kuna, i skokom cijene za 2,03 posto, na 43,24 kune.Među milijunaše još se uvrstila i dionica T-HT-a, kojoj je cijena u blagom minusu, ua 0,01 posto, na 222 kune.Kako ističe Balgač, zasad na domaćem tržištu o oporavku likvidnosti još ne može biti govora, jer je ono stranim ulagačima rizično i zbog toga 'prilično odbojno'. "Čim će se nazrijeti znaci gospodarskog oporavka, ta slika će se promijeniti, no zasad je o tome još prerano govoriti", napominje Balgač. Ovotjedna objava prve procjene hrvatskog bruto domaćeg proizvoda (BDP) za drugo tromjesečje pokazala je usporavanje njegova pada na 6,3 posto na godišnjoj razini, nakon pada od 6,7 posto u prvom ovogodišnjem tromjesečju.

"Glavni uteg BDP-u bili su potrošnja i investicije. Očita je i strukturna promjena u ponašanju potrošača u odnosu na prethodne godine - oni sada više štede. Naime, neto depoziti građana od početka godine uvećani su za otprilike osam posto", ukazuje Balgač. Takva promjena zbiva se i u razvijenim zapadnim gospodarstvima, a posljedica je neizvjesnosti koja okružuje potrošače, budući da im se vrijednost njihove imovine u zadnjih godinu i pol istopila s padom vrijednosti nekretnina i gubitcima na dioničkim portfeljima. "Upravo ta promjena ponašanja potrošača susprezat će gospodarski oporavak u nadolazećem razdoblju svugdje u svijetu", ocjenjuje Balgač.(H)