Dionica Ine sa skokom 4,08 posto dobitnica tjedna

Na Zagrebačkoj se burzi prošloga tjedna trgovalo oprezno zbog nesigurnosti na svjetskim burzama, izazvane nuklearnom krizom u Japanu i žestokim sukobima u Libiji, a blagi rast Crobexa ponajviše je rezultat skoka cijene dionice Ine.

Crobex indeks ojačao je prošloga tjedna 0,37 posto, na 2.260 boda, a Crobex10 0,61 posto, na 1.252 boda.Redovni promet dionicama premašio je 135 milijuna kuna, što je otprilike 61 milijun više nego prethodnoga tjedna.„Za razliku od većine razvijenih svjetskih tržišta kapitala koja su u prošlom tjednu, pod utjecajem nuklearne katastrofe u Japanu i razbuktavanja oružanih sukoba na Bliskom istoku, zabilježila oštar pad, domaće je tržište većinu tjedna stagniralo. Nastavak niske likvidnosti i rast cijene dionice Ine na najviše povijesne razine omogućili su blago jačanje Crobexa“, ističe Vjeran Jureša, analitičar u investicijskom društvu To One.

Dionicom Ine ostvaren je najveći promet, 23,2 milijuna kuna, a cijena joj je skočila 4,08 posto, na 3.955 kuna. Tijekom tjedna dotaknula je i novu rekordnu razinu od 4.050 kuna.Slijedi povlaštena dionica Adrisa, s prometom od 22,9 milijuna kuna. U većem fokusu investitora našla se zbog špekulacija o mogućem preuzimanju Diokija i Novog lista, no iz Adrisa su takva nagađanja demantirana. Cijena te dionice oslabila je na tjednoj razini 1,82 posto, na 270 kuna.Dionicom HT-a, pak, ostvareno je 22,1 milijun kuna prometa, a cijena joj je stagnirala na 284,6 kuna.Među likvidnijim izdanjima najveći pad cijene zabilježile su dionice Istraturista, za 13,7 posto, te dionice Kaštelanskih staklenika, za 10,7 posto.

Najveći rast cijene među dionicama s milijunskim prometom ostvarila je dionica Atlantic grupe - 3,14 posto.Od vijesti vezanih uz državne financije treba izdvojiti novi plasman desetogodišnjih državnih obveznica u vrijednosti od 1,5 milijardi dolara, uz kupon od 6,375 posto.„Iako je trošak hrvatskog zaduživanja u inozemstvu vrlo visok i dugoročno neodrživ, prethodna potvrda hrvatskog kreditnog rejtinga BBB- od strane Fitch Ratingsa sigurno je imala pozitivni učinak kod stranih investitora i omogućila novo zaduživanje države u inozemstvu, unatoč ne baš sjajnoj situaciji na kreditnim tržištima. Ono što brine jest negativna prognoza Fitcha o kretanju duga zbog rastućeg proračunskog manjka, velikog udjela javnog duga u BDP-u i slabe prognoze gospodarskog rasta“, navodi Jureša.Dodaje da bi i sve glasnije špekulacije o mogućoj odgodi završetka pregovora o pristupanju Europskoj uniji mogle negativno utjecati na buduće odluke o kreditnom rejtingu.„U idućem tjednu možemo očekivati nastavak niske likvidnosti te stagnacije na domaćem tržištu kapitala, uz fokus investitora na zbivanja u svijetu, koja će diktirati veće pomake na tržištu“, ocjenjuje Jureša.

Na svjetskim su burzama prošloga tjedna cijene dionica oštro pale, drugi tjedan zaredom, zbog strahovanja ulagača od eskalacije krize u japanskoj nuklearnoj elektrani Fukushima. Najviše je, više od 10 posto, potonuo japanski Nikkei indeks.Na Wall Streetu je, pak, Dow Jones indeks prošloga tjedna pao 1,5 posto, dok je S&P 500 potonuo 1,9, a Nasdaq indeks 2,6 posto.I na europskim su burzama cijene dionica pale. Londonski FTSE indeks oslabio je 1,89 posto, dok je frankfurtski DAX potonuo 4,55, a pariški CAC 3,01 posto.„Na svjetskim tržištima kapitala prošlog se tjedna trgovalo vrlo volatilno uglavnom s negativnim predznakom, uslijed nepredvidivog razvoja situacije u Japanu i na Bliskom istoku. Krajem tjedna, uslijed pozitivnih naznaka u rješavanju problema s hlađenjem nuklearnih reaktora kao i najave devizne intervencije zemalja G7, vodeći dionički indeksi su nadoknadili dio gubitaka od početka tjedna“, kaže Jureša.

U sjeni tih događaja nezapaženo su prošli podaci o nastavku snažnog rasta industrijske proizvodnje u SAD-u, ali i nastavku negativnih kretanja na tamošnjem tržištu nekretnina, napominje Jureša.„I u idućem tjednu očekuje se nastavak izrazite volatilnosti na svjetskim tržištima kapitala te fokus investitora na zbivanja u Japanu i na Bliskom istoku. Ako japanske vlasti i stručnjaci uspiju stabilizirati i staviti pod kontrolu proces hlađenja nuklearnih reaktora, fokus investitora mogao bi se usmjeriti na Bliski istok, gdje trenutno postoje dva žarišta sukoba, u Libiji i Bahreinu. Ako potonji sukob. oko kojeg još nema čvršćih stajališta i konsenzusa vodećih sila svijeta, preraste u sukob između Irana i Saudijske Arabije, to će imati značajan utjecaj kako na kretanje cijena nafte, tako i na svjetska tržišta kapitala“, zaključuje Jureša.