Dionice HT-a i PBZ-a najzanimljivije ulagačima

Na krilima rasta cijena dionica na svjetskim tržištima, na Zagrebačkoj su burzi prošloga tjedna Crobexi prekinuli višetjedni negativni niz, ostvarivši blage dobitke.

Crobex indeks prošloga je tjedna porastao 0,37 posto, na 1.986 bodova. Iako je u četvrtak probio psihološki važnu razinu od 2.000 bodova, ipak nije uspio tjedan završiti iznad nje.Crobex10 ojačao je na tjednoj razini 0,4 posto, na 1.076 bodova.Redovni promet dionicama iznosio je prošloga tjedna 54,9 milijuna kuna, što je oko 2 milijuna više nego tjedan dana prije.

„Na krilima rasta cijena dionica na globalnim tržištima, do sredine tjedna domaći su burzovni indeksi ostvarili rast za više od 0,5 posto. I dok je s tehničke strane domaće tržište u negativnom trendu, nakon oštrih nedavnih prodaja dionica indeksi su se odbili od najnižih ovogodišnjih razina, jer investitori ulaze na tržište u potrazi za povoljnim ulagačkim prilikama“, kaže Dalibor Balgač, analitičar odjela Ekonomskih istraživanja Hypo Alpe Adria banke.

Najveći promet ostvaren je prošloga tjedna dionicom HT-a, 11,15 milijuna kuna, a cijena joj je porasla 1,67 posto, na 244 kuna.Dionicom Končar Elektroindustrije, pak, ostvareno je 5,93 milijuna kuna prometa. Cijena joj je ojačala 1,85 posto, n 563,23 kune.

U većem fokusu investitora bila je i dionica PBZ-a, kojom je ostvareno 4,5 milijuna kuna prometa, uz rast cijene za 0,93 posto, na 545 kuna.Među najlikvidnijim izdanjima, dionica Belja poskupila je 3,23 posto, AD Plastika 2,03 posto, Dalekovoda 1,7 posto, a Dom Holdinga 0,74 posto.

Pad cijene, pak, zabilježile su dionice Petrokemije, i to za 2,29 posto, te povlaštene dionice Adrisa, za 1,57 posto.Od važnijih makroekonomskih pokazatelja Državni zavod za statistiku u petak je objavio da je u drugom tromjesečju bruto domaći proizvod porastao za 0,8 posto u odnosu na isto razdoblje lani, pa je nakon više od dvije godine gospodarstvo izašlo iz recesije.No, taj rast je manji nego što se očekivalo. Osam makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, procjenjivalo je u prosjeku da je u tom tromjesečju gospodarstvo ojačalo 1,1 posto.„Manji gospodarski rast nego što se očekivalo nije mogao pozitivno utjecati na raspoloženje domaćih investitora, pogotovo ako se ima na umu da je neizvjesna gospodarska izvedba u zadnjem ovogodišnjem tromjesečju. Naime, znatno gospodarsko usporavanje u eurozoni moglo bi značiti i manju potražnju za hrvatskim proizvodima. Nakon trećeg tromjesečja, u kojem se očekuje nastavak rasta domaćeg BDP-a pod utjecajem turističke potrošnje, u zadnjem ovogodišnjem tromjesečju to bi moglo anulirati pozitivna kretanja BDP-a“, ocjenjuje Balgač.

Dodaje da bi, s obzirom da gotovo i nema važnijih vijesti iz domaćeg gospodarstva, i idućega tjedna domaće tržište moglo biti pod utjecajem zbivanja na svjetskim burzama.A na Wall Streetu su prošloga tjedna cijene dionica znatno porasle jer je predsjednik Feda Ben Bernanke ostavio otvoren prostor za poticajne gospodarske mjere.On nije najavio nove mjere, ali je kazao da Fed ima 'ima niz alata koje može koristiti za dodatne monetarne poticaje', što je protumačeno kao otvaranje prostora za uvođenje novih mjera na sastanku čelnika središnje američke banke u rujnu.Zahvaljujući tome, prošloga je tjedna Dow Jones indeks porastao 4,3 posto, dok je S&P 500 skočio 4,7, a Nasdaq indeks 5,9 posto. To je prvi tjedni rast tih indeksa, nakon četiri tjedna neprestanog poniranja.

Prošloga se tjedna ponešto smirila nervoza na tržištima dionica.„Protekloga se tjedna na svjetskim burzama ponešto smirila nervoza investitora. Ključni S&P 500 indeks u tome je razdoblju dotaknuo u nekoliko navrata razinu potpore, no nije ju imao snage probiti, te se kretao u kanalu između 1.120 i 1.170 bodova“, kaže Balgač.Bernankeov nagovještaj eventualnih novih poticajnih monetarnih mjera pozitivno utječe na svjetska tržišta, barem kratkoročno, dodaje Balgač.

„Procjenjuje se da bi pod utjecajem eventualnih novih monetarnih mjera rast najvećeg svjetskog gospodarstva mogao ubrzati za pola postotnog boda. Međutim, daljnje popuštanje monetarne politike u SAD-u negativno bi utjecalo na tečaj dolara, kao i na cijene sirovina. A aktualno gospodarsko usporavanje u SAD-u velikim dijelom je posljedica upravo visokih troškova sirovina“, napominje Balgač.(H)