Dionice rastu, Crobex u plusu

Prateći trend s globalnih tržišta, i na Zagrebačkoj burzi danas je nastavljen pozitivni trend - većina dionica ostvaruje rast cijena, no uz prilično niske promete. Trenutno Crobex iznosi 1.748 bodova, što je 2,03 posto više nego u petak na zatvaranju burze.

Redovni promet dionicama do 13 sati bio je tek nešto iznad 18 milijun kuna."Kao što se već uobičajilo, kad se na inozemnim burzama preokrene negativno raspoloženje, i na domaćoj burzi zavlada pozitivno ozračje. Na Wall Streetu su u petak najvažniji indeksi snažno porasli, što je danas pozitivno utjecalo na azijske i europske burze", ističu iz Erste vrijednosnih papira. Trenutno je, primjerice frankfurtski DAX u plusu za više od 3 posto, a londonski Ftse i pariški CAC više od 4 posto.

U zadnje vrijeme postoji visoka korelacija između kretanja indeksa na domaćem i globalnim burzama, budući je i kriza globalna, ističu u tom investicijskom društvu. Dodaju kako i u idućem razdoblju valja očekivati da će kretanja na domaćoj burzi uvelike ovisiti o zbivanjima na globalnim burzama.Najlikvidnija je dionica T-HT-a, s prometom od 5,7 milijuna kuna. Cijena joj je porasla 2,18 posto, na 199 kuna.Po visini prometa slijedi je dionica Atlantske plovidbe, kojom je ostvareno 3,78 milijuna kuna. Cijena joj je u plusu 2,56 posto, na 703,5 kuna.

Dionica IGH, pak, pojeftinila je 0,02 posto, na 4.698 kuna, uz promet od 1,74 milijuna kuna.Jedine još dionice kojima je dosad ostvaren milijunski promet su dionice Ingre, uz skok cijene za 4,54 posto, na 100 kuna te Dalekovoda, s rastom cijene za 1,4 posto, na 394 kune."Bilo je za očekivati da će nakon nekoliko dana oštrih minusa doći do svojevrsnog predaha na burzi, kada ulagači zaključe da su cijene dionica ipak prejeftine, te odluče kupovati bez obzira na gospodarsku situaciju. Današnji rast cijena dionica uobičajena je oscilacija u ovo doba neizvjesnosti i pojačane volatilnosti", ističe Zvonimir Marić, član Uprave K.D. Asset Managementa.

A što se tiče gospodarske situacije, Marić napominje kako je moguće da ubuduće banke, zbog svoje restriktivnije kreditne politike u uvjetima manje raspoloživog novca, neće više pratiti kompanije kao dosad. "Kao jedna od posljedica financijske krize moguće je da banke više neće prate kompanije u već dogovorenim projektima, poput slučaja IGH i Zagrepčanke, koji je trenutno medijski najeksponiraniji", zaključuje Marić. (H)