Dionice Veterine na jesen u javnoj ponudi

Umjesto prodaje Veterine strateškom partneru koju je Pliva najavila prije tri mjeseca, hrvatska farmaceutska kompanija najvjerojatnije će se svoje proizvodnje veterinarskih lijekova, koju je u samostalno poduzeće izdvojila 2001. godine, riješiti kroz javnu ponudu dionica.

U Plivi su navodno očekivali da će se ponude za Veterinu kretati na razini od 50 milijuna dolara, ali po toj cijeni nema interesenata za tu tvrtku

Pišu: Bojana Božanić i Antonija Knežević

IPO prema volji menadžmenta

O tome i drugim detaljima u vezi prodaje Veterine u Plivi nisu željeli govoriti, odgovorivši tek da je Barr nakon akvizicije napravio detaljnu analizu Plivinoga nematičnog poslovanja i temeljem tih analiza donio odluku o izlasku iz programa veterine i agrara. Plivina glasnogovornica Tamara Pećarević Sušanj nije objasnila ni na koji način planiraju provesti odluku o tom izlasku iz sektora veterine, već je samo navela da Pliva nastoji iznaći najbolju soluciju kako bi Veterini omogućila da bolje i fleksibilnije odgovori na potrebe tržišta i promjene u okruženju te se u budućnosti pozicionira kao tržišni lider u regiji Srednje i Istočne Europe.

Neslužbeno se, pak, mogu čuti dvije verzije o tome zašto Pliva Veterinu namjerava prodati putem IPO-a. Prema prvoj verziji, Pliva nije bila zadovoljna visinom ponuda koje su nakon due dilligenca iznijeli potencijalni kupci te se zbog toga preostale tvrtke iz segmenta nematičnog poslovanja odlučila riješiti kroz javnu ponudu dionica Veterine. U Plivi su navodno očekivali da će se ponude za Veterinu kretati iznad visine jednogodišnje prodaje tvrtke, odnosno da će biti oko 50 milijuna dolara, ali strateški partneri očigledno nisu procijenili da će im se tolika investicija isplatiti. Slična situacija dogodila se i 2003. godine, kada je strateški partner iz Irske odustao jer se nije mogao s Upravom Plive dogovoriti u vezi cijene za Veterinu. I nakon toga su postojala neka razmišljanja da se napravi IPO Veterine, za koju se tada procjenjivalo da vrijedi oko 30 milijuna eura, ali ni ta ideja nikada nije realizirana.

Prema drugoj verziji, due dilligence zainteresirani kupci još nisu napravili, već se javna ponuda dionica Veterine pojavila kao izgledna opcija zbog činjenice da je preferira menadžment te tvrtke. Na taj bi način menadžment, pod vodstvom Željka Čovića, bio samostalniji u donošenju odluka nego u slučaju da tvrtka dobije strateškog partnera, te zbog toga trenutačno u Plivi pripreme teku u smjeru IPO-a. Novi vlasnik Plive, američki Barr, navodno više preferira brzu prodaju nematičnog poslovanja, odnosno pronalaženje strateškog partnera, ali njega je teško pronaći zbog činjenice da ta tvrtka ima diverzificiran biznis. Naime, uz lijekove iz segmenta veterine, njen portfelj sastoji se i od proizvoda za zaštitu bilja te dezinfekciju te stoga nema mnogo tvrtki kojima bi Veterina u cijelosti bila interesantna.

Zastoj u razvoju poslovanja

Sudeći prema riječima konzultanta Borisa Teškog, legitimna strategija Plivinog menadžmenta da se fokusira na core business rezultirala je zapostavljanjem nematičnog poslovanja i činjenicom da je Veterina ostala bez svojih istraživačkih, finacijskih, ali i kadrovskih resursa, koji su refokusirani na razvoj proizvoda za humanu upotrebu. To je izazvalo zastoj u razvoju poslovanja lijekova i stagniranje tvrtke, tako da ona danas ima prilično zastarjeli portfolio, koji joj ne omogućava dovoljno snažnu konkurentsku poziciju posebice na izvoznim tržištima. Zbog svega navedenog, izlazak na burzu u Plivi trenutačno smatraju najboljim riješenjem, a prema neslužbenim informacijama on se može očekivati na jesen ove godine. Prodaja Veterine prvi je veći potez koji je povukao Barr od preuzimanja Plive potkraj prošle godine, a sljedeći korak u restrukturiranju kompanije prodaja je Plivinog biznisa u Španjolskoj, koji ne donosi zadovoljavajuće rezultate.