Dionički fondovi ove godine rasli 50-ak posto

Tijekom deset  i pol ovogodišnjih mjeseci ukupna se neto imovina 94 aktivna otvorena hrvatska investicijska fonda s javnom ponudom povećala se 12 posto, odnosno 9,3 milijarde na sadašnjih gotovo 10,4 milijarde kuna.

Pozitivne poslovne rezultate u proteklom dijelu godine, prema izračunu analitičara, ima 82 fonda, a minuse bilježi njih dvanaest. Drugim riječima, osam od devet fondova u zadnjih je nekoliko mjeseci uspjela uplivati u nešto mirnije, odnosno dobitničke vode. Među četiri vrste fondova uspješniji od ostalih bili su oni najbrojniji, dionički i mješoviti. Od ukupno 44 dionička, njih 30-ak ostvarilo je u proteklom dijelu godine rast prinosa veći od 15 posto. Najveći rast od početka godine, čak 50-ak posto, bilježi dionički MP-Bric.HR, s tim da su još četiri fonda PBZ  I-Stock,OTP meridijan 20, Raiffeisen HR dionice i HPB Dionički u zadnjih pola godine rasla po stopama višim od 24 posto. U grupi  mješovitih u proteklom dijelu godine najveće prinose ostvarili su OTP uravnoteženi (22  posto) i Agram Trust sa rastom od 16 posto. Među obvezničkim  fondovima najveći prinos,11 posto, ove je godine ostvario Raiffeisen Bonds. Na kraju, kod novčanih fondova najveći rast u proteklom dijelu godine od 8,7 posto ima Raiffeisen Cash, a slijede ZB plus (8 posto)  te PBZ Novčani  sa 7,6 -postotnim rastom prinosa. Zanimljivo je da su i padovi kod svih fondova, napose u zadnja tri mjeseca minimalni,odnosno rijetko prelaze granicu od tri postotna poena.

Premda je u zadnja tri-četiri mjeseci došlo, ne samo do zaustavljanja pada imovine gotovo svih fondova, koji je u kontinuitetu trajao i duže od godinu dana, nego i do prvog  značajnijeg povećanja, odnosno uzleta neto imovine fondova, poznavatelji prilika ističu kako je, ipak, još prerano donositi zaključke je li uistinu fondovskoj krizi došao i kraj. Prije bi se, kažu financijski stručnjaci, moglo reći da sada tek imamo prve vidljive znakove početka njihova oporavka. Analitičari podsjećaju i na to da su investicijski fondovi među prvima, još prije dvije godine i upali u krizu pa bi se moglo vrlo lako dogoditi da se među prvima iz njenog 'zagrljaja' počnu i izvlačiti. Drugi oprezniji mišljenja su kako početka oporavka fondova u realnoj ekonomiji teško da može biti bez povratka optimizma  i (veće) ukupne likvidnosti na svjetska i na domaća tržišta kapitala i dakako volje investitora za nastavkom još većeg ulaganja u udjele fondova.

Dodaju kako je potpuni oporavak fondova (kao i burzi) moguć tek kada se ,ne samo veliki, već i mali ulagači počnu masovnije vraćati u fondove. Budući da naši fondovi i dalje dio sredstava plasiraju i na stranim tržištima, jer neslužbene su procjene da na ino-tržištima drže najmanje četvrtinu svoje ukupne imovine, te će njihov daljnji rast zavisiti od burzovnih i gospodarskih kretanja i na tim tržištima. Dosadašnje analize govore kako među našim dioničkim i mješovitim fondovima najbolje rezultate bilježe upravo oni koji više investiraju na tržišta jugoistočnog dijela EU-regije i Aziju, nego oni orijentirani na tržišta u SAD-u i Europi. Zato će i u zadnja dva ovogodišnja mjeseca biti veoma zanimljivo pratiti kretanja prinosa od udjela u fondove i na domaćem, ali i na stranim tržištima. Neki fond-menadžeri u novije vrijeme daju i nešto konkretnije procjene mogućih budućih kretanja. Tvrde, naime, kako ne bi bili nezadovoljni ako njihovi fondovi recimo i u idućih pola godine zadrže barem dinamiku uzleta ostvarenu u protekla tri-četiri mjeseca. (Nikola Prskalo)