Direktor Klanac kapitalizirao bi imovinu, američki konzultant savjetuje bankrot

Prema zamisli Ivana Klanca tvrtka bi imala izgleda za uspjeh ako se preseli i proda stare hale. Tim Baye upozorava da to nije poslovni plan koji jamči pozitivno poslovanje

Piše i snimila: Marija Birtić

Nemojte se bojati bankrota. Bankrot je alat, a ne socijalna ili osobna obveza. On štiti i sredstva i ljude - objasnio je Tim Baye, američki savjetnik za financijski menadžment, kad smo mu izložili probleme Modne konfekcije Slavonije d.d. Baye, inače glavni izvršni direktor tvrtke za razvoj tehnologije i projektni razvoj Lafayette BioAg iz Wisconsina i savjetnik 1.200 malih poduzeća s radnim iskustvom u mnogim zemljama, pristao je da mu izložimo Slavonijine probleme i da, ekskluzivno za Lider, predloži što bi on napravio za spas poduzeća.

Snaga i slabost u zaposlenicima
Za Ivana Klanca, Slavonijina direktora, savjet američkog konzultanta posve je neprihvatljiv.
- Drugi stečaj značio bi likvidaciju, to jamčim - kategoričan je Klanac.
Modna konfekcija Slavonija d.d. jedan je od najvećih proizvođača odjeće u Hrvatskoj. Postoji od 1945., kad je u njoj bilo zaposleno 4.500 radnika. Ivan Klanac, direktor i predsjednik Uprave od 1999., preuzeo ju je nakon stečaja. Tvrtkin dug tada je bio 30 milijuna kuna, dok je 2002. Slavonija bila blokirana s ukupno 19 milijuna kuna. Zahvaljujući razumijevanju države, Ministarstva financija i Porezne uprave, tvrtka je ostala na nogama. U tekstilnoj industriji prosječna plaća nije ni 50 posto od hrvatskog prosjeka, nego, prema nekim podacima, 48 do 49 posto. Slavonija se kreće u tim granicama, što je vrlo niska plaća, u neto iznosu od 2.300 do 2.400 kuna.

- Snaga Modne konfekcije Slavonija d.d. jest u radnicima s vrlo bogatim znanjem i iskustvom, ali, s druge strane, to je i slabost zbog njihove vrlo visoke dobi. Od 330 zaposlenih Slavonija zapošljava 123 djelatnika između 50 i 60 godina i samo 18 posto mladih između 20 i 30 godina - kaže Klanac.
Slavonijina je slabost i infrastruktura te zastarjeli strojni park. Radi se u neprimjerenu pogonu u kojem je malo radnika u proizvodnji, a velike su prostorije, pogoni te fiksni troškovi. U pogonu može raditi između 800 i 900 radnika, a radi ih svega 230 do 240.

Spas viđen u preseljenju
Više od tri godine tvrtka izrađuje Plan financijske konsolidacije i restrukturiranja tvrtke, vlastiti plan za revitalizaciju proizvodnje koji se, među ostalim, odnosi i na preseljenje u novi pogon, u nekoliko zgrada unutar kompleksa. Ondje će u jednoj smjeni moći raditi do 250 radnika, što znači da bi Slavonija zbrinjavanjem tehnološkog viška mogla povećati broj radnika.

- Dok se taj kompleks od 15 tisuća četvornih metara natkrivenih hala ne proda, potrebna nam je svojevrsna premosnica za preseljenje, obnovu nove zgrade i novi pogon, jer ne možemo prodati pogon i tek se tada seliti - kaže Klanac.
Slavonija je zatražila i prenamjenu prostora, koji u budućnosti može biti stambena zona ili se u njoj može obavljati trgovačka djelatnost ili neka druga proizvodnja. Financijskom konsolidacijom i restrukturiranjem Slavonija želi zbrinuti višak radnika koji ne rade u proizvodnji. Tvrtka sada o tome pregovara s državom, većinskim vlasnikom tvrtke. Namjera je određenom broju radnika ponuditi otpremninu, a ostalima otkupiti radni staž i umiroviti ih. Tako bi poduzeće smanjilo opće troškove, u pogon bi se mogla uvesti nova tehnologija, osigurala bi se visoka produktivnost i primjereno iskoristilo znanje i iskustvo. Slavonija je tvrtka koja nema ni dugoročni ni kratkoročni kredit. Naime, dosad nisu u cijelosti podmirivali svoje obveze prema državi, tako da nisu ni mogli podizati kredite.

- To je zapravo vrlo mudar plan dok god se temelji na tržištima koje poduzeće želi opsluživati - rekao je Baye, predavač na Poslijediplomskom studiju Poduzetništvo u Osijeku, nakon što je čuo Slavonijine muke.
- Jedna od gospodinu Klancu najvažnijih stvari jest izraditi plan i zatim analizirati financije. Prvi je pristup u analiziranju financija pretpostaviti da će tržišta koja opslužuje i dalje opsluživati. Zatim treba evaluirati sredstva i opremu potrebne da bi tvrtka bila profitabilna, da bi opsluživala tržišta za koja već proizvodi. Očekuje li Klanac da će opsluživati različita tržišta i/ili na drugačiji način, također valja analizirati kapitalni proračun tvrtke - koja sredstva i kakvu opremu ima. Zatim treba vidjeti kakvo mu je osoblje. Kad radim s upraviteljem poslovanja, postavim si pitanje je li ta osoba sposobna preuzeti odgovornost svojeg položaja.

Dakle, nije važno samo zahtijevati autoritet nego i shvatiti odgovornost. Ako je ta osoba predsjednik uprave, odgovorna je za uspjeh i/ili neuspjeh poslovanja. Ima li ona plan? Ta je osoba tehnolog, a jedna od mana tehnologa jest da oni katkad ne razumiju modele poslovanja, intelektualnog vlasništva, marketinga itd. Tehnolog ima plan za sredstva, ali također treba imati poslovni plan, model poslovanja. Hoće li poslovni plan, model poslovanja koji funkcionira danas, funkcionirati u budućnosti? - objašnjava Baye. Konkurentska je prednost Slavonije u visokoj kvaliteti muških i ženskih odjevnih predmeta. Ciljna skupina te tvrtke ozbiljni su ljudi elegantnog, klasičnog stila odijevanja. Marku Tref i danas mnogi prepoznaju prema po kvaliteti, s ponosom je se sjećaju i hvale.

Izvozni poslovi s gubitkom
Prije pet godina Slavonijina se konfekcija prodavala samo na dva prodajna mjesta, a danas se može kupiti na deset, od kojih su neka u vlastitom, a druga u iznajmljenom prostoru. Tvrtka ima još 50 poslovnih suradnika uz pomoć kojih prodaje odjeću, ali nema dovoljno obrtnog kapitala. Nedovoljno je prisutna na tržištu s modelima koji donose zaradu.
Modna konfekcija Slavonija, kao i svi hrvatski tekstilci, gubi na lohn poslovima. Osamdeset pet posto tih poslova je za izvoz, a 15 posto za domaće tržište. U rezultatima je, pak, postotak obrnuto proporcionalan, jer na izvozu u tom poslu ne mogu pokriti troškove.

- Kolega Klanac kaže da lohn poslovima gube novac, ali tvrdi i da, ako se presele i počnu raditi s novom opremom, mogu stvarati profit upravo odrađujući tu vrstu poslova. To može biti točno, ali valja vidjeti brojke koje stoje iza toga. Također kaže da imaju i dobar i prepoznatljiv brand kojim posluju u trgovinama na malo, ali trebaju li uopće poslovati na malo? Naposljetku bi trebalo razmotriti ukupna sredstva. Ne samo ono što želi u vezi s proizvodnjom nego i ima li prava sredstva za distribuciju? Za menadžment nabave? Za marketing? Ima li prave ljude? Želi li reorganizirati poslovanje, preporučio bih mu da ga uistinu reorganiziraju u profitne centre. Analizirajte profitni centar proizvodnje i profitni centar maloprodaje i razdvojite ih tako da proizvodni dio posluje kao profitni centar neovisno o maloprodaji, a maloprodaja kao profitni centar neovisno o proizvodnji, bez kombiniranja tog dvoga. Proučite li to, uvidjet će odakle dolaze profit i gubici - savjetuje Baye.

'Za ime Boga, ne kupujte pogon!'
Baye smatra da u sklopu proizvodnog centra valja proučiti različite ciljne skupine kupaca i uvidjeti na kojima se gubi novac. U tu analizu ne treba uključiti uključiti amortizaciju, jedino troškove prodanih proizvoda, dakle, što je pravi trošak izrade proizvoda ili izvršenja usluge za vanjske kupce - tek onda možete vidjeti koliki je doprinos pojedinog segmenta.

- Kad imate sva sredstva i visoke režijske troškove i kad se prema njima ili fiksnim troškovima odnosite jednako, često iskrivljujete stvarnu sliku. Zapravo ne znate odakle dolazi vaš profit. Dakle, mora se napraviti dubinska analiza. Čini se da Klanac ima izvrsnu perspektivu i namjeru da to izvede, ali potrebne su mu neke tehničke vještine ili ljudi koji će mu pomoći u tome. Teško je to reći, ali - nemojte se bojati bankrota. Svakako, to je definitivno američka perspektiva, ali bankrot je alat. On nije socijalna ili osobna obveza.

On štiti i sredstva i ljude. Ako ste doista bankrotirali na papiru, recite to i zatim izradite plan otkupa za Vladu da kupi vaša sredstva. U ovom slučaju, to većinom mogu biti zalihe, malo opreme i liste kupaca. U slučaju ove tvrtke možda ne bi bilo mnogo vrijednih sredstava. Stoga počnite potpuno svježi s novim pogonom. Za ime Boga, nemojte kupiti pogon! Uzmite ga na leasing, neka netko drugi bude njegov vlasnik, ali nemojte u tvrtki koja se muči ući u novi dug. Jedini je dug koji smijete imati za leasing opreme, leasing zgrade i plaćanje dobavljača.

To vam omogućava fleksibilnost. Unajmljujete opremu, koja i nije najbolja, godinu dana, a zatim, kad se pojavi nova, nabavite je i sklopite novi ugovor o leasingu. Imajte na umu, poslovanje nije imovina, ono nije tvornica i oprema. Poslovanje je organizacija i opsluživanje njezinih kupaca. Dakle, proučimo organizaciju. Tvrtka, primjerice, može promijeniti miks opreme i financijsku konstrukciju tako da nema tolike režijske troškove, proučiti fleksibilne proizvodne sustave najmom opreme ili kupnjom polovne opreme; postoji doista mnogo financijskih instrumenata koje možete iskoristiti da biste se restrukturirali.

Naposljetku, možete razmisliti i o tome kako izobraziti svoje osoblje, prekvalificirati ga. U tome je dobra prilika. Tvrtka ima plan, ali iza njega moraju stajati brojke. I plan mora biti strateški, ne samo taktički. Potonje znači da će se preseliti iz jedne zgrade u drugu i kupiti novu opremu, ali to nije strateški. Strateški, pak, znači da se utvrdi koja tržišta tvrtka opslužuje, koji je miks sredstava, ljudi i vještina potreban da bi ih opsluživala, kao i koja su nova tržišta za koja misle da ih mogu dobro opsluživati. Napravite financijsku analizu i recite: 'O.K., da bismo opsluživali postojeća tržišta, potrebna su nam i nova sredstva da bismo profitabilno iskoristili nove prilike i opsluživali nova tržišta.' To se zove poslovno planiranje - objašnjava Baye.

Temeljni kapital 66 milijuna kuna
Slavonija je u većinskom vlasništvu (49,12 posto) Hrvatskog fonda za privatizaciju, Ministarstvo financija ima udjel od 23,50 posto, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje 4,45 posto, a ostatak je u vlasništvu malih dioničara, pri čemu je najveći pojedinačni dioničar, s udjelom od 2,08 posto, Ivan Klanac. Obveze prema državi tvrtka je rješavala ustupanjem nekretnina. Slavonija još ima vrlo visok temeljni kapital od 66 milijuna kuna podijeljenih na 330 tisuća dionica nominalne vrijednosti 200 kuna, iako se trenutačno prodaju za mnogo nižu cijenu.

- Ako poslovanje ne može podržati postojeće dugove, a dug koji trenutačno imaju povezan je s imovinom koja ne donosi profit, nema vrijednost, prekinite poslovati i počnite s novim poslom. Prodajte kompaniju, skupite nekoliko ulagača i kupite tvrtku - ne sredstva, ne opremu, ne pogon - kupite organizaciju! A zatim preselite organizaciju u novi prostor s drugačijom opremom i, ako je moguće, samo unajmite pogon i opremu, tako da sve što kupujete budu zalihe - savjetuje Baye.

- Slavonija treba revidirati svoj marketinški plan. Ali najprije mora razumjeti što je cijena proizvodnje. A zatim, želi li promijeniti troškove proizvodnje, mora napraviti analizu tržišta i vidjeti gdje se može natjecati, gdje ima dovoljno vrijednosti za vaše poslovanje u sklopu dizajna koji će samostalno osmišljavati i što će za njih imati smisla u tržišnom natjecanju. I zatim, treba li pobijediti konkurenciju i oduzeti joj dio tržišta, mora dodati režijski trošak za tu operaciju, što znači za dizajnere. Marketinški plan mora upravljati aktivnostima, ne smije biti obratno. Morate se usredotočiti na potrebe kupca. No, možda je tvrtka bolje pozicionirana za drugačija tržišta. Možda je tržište odora ili industrijskih tekstila bolje za Slavoniju. Možda dizajn nije jezgra njezina poslovanja. Dakle, to su teške odluke, no to je dio poslovnog plana
- zaključuje Baye.