Distribucija i pretplata: Bolne točke novinskog izdavaštva

Tržište distributera nedavno se svelo na četiri glavna igrača, iako ih je prije samo nešto više od godine dana bilo dvadesetak.Naši kupci još radije kupuju tiskovine na kioscima, nego da ih naručuju putem pretplate.

piše Darija Tabulov-Truta
daria [email protected]

Ukratko, Hrvatska je izuzetno nepretplatničko tržište i svaki se nakladnik sa svakim svojim novim izdanjem, bilo da je riječ o dnevnom, tjednom, mjesečnom ...mora iznova dokazivati prodanošću na kiosku. To naravno predstavlja rizik, a što je još nezgodnije za novinski biznis, takvo stanje otežava stvaranje dugoročne strategije. Istina, valja spomenuti  da takvu stanju pridonosi i nesklonost naših izdavača da jasno definiraju svoj sadržajnu koncepciju i čvrsto je se drže. No, to je već neka druga priča, koja nas ipak ne objašnjava o tome zašto se naši kupci ne odlučuju za mogućnost koja bi, prema svemu sudeći, za njih trebala biti jednostavnija, jeftinija i komotnija. Kad je riječ o dnevnim novinama, ima li što praktičije nego da vas odmah ujutro vaš smotuljak s najnovijim vijestima dočeka u poštanskom sandučiću vašega doma. Dostava, dakle, omogućava informiranje odmah, uz prvu jutarnju kavu.Tržište distributera nedavno se svelo na četiri glavna igrača, iako ih je prije samo nešto više od godine dana bilo dvadesetak. Riječ je o Lahkom koraku, koji distribuira Večernji list, 24sata, Poslovni dnevnik i ostala Styrijina izdanja, te Press-Expressu, uglavnom zaduženu za izdanja EPH-a, no i, primjerice, Lider i Vjesnik. Tisak je, naime, nedavno ušao u vlasništvo Press-Expresa, koji je pak postao suvlasnikom većine svojih manjih regionalnih podizvođača, poput NDB-a, Dotisa, Matije, Dipema... Izdanja trećeg najvećeg izdavača na našem tržištu Adria Medije Zagreb, pak, distribuiraju Tisak i Distripress.  

Skupa dostava

- Otkad je Tisak postao suvlasnikom Press Expressa, sve njihove linije namjeravamo iskoristiti za dostavu količine za pretplatu te njihove dispečerske centre. No, našim podizvođačima nismo uvjetovali da ne smiju distribuirati tiskovine naših konkurenata. Ako imaju ekonomsku računicu, neka to rade - kaže Marko Stupalo, direktor Press-Expressa koji glavnim problemima kad je riječ o slabim pretplatničkim navikama smatra smatra veliku razvučenost Hrvatske koja, pak, dostavu čini relativno skupom. Zatim, nedovoljnu organiziranost mreže koja zahtijeva velika ulaganja, posebice u stručnosti onih koji obavljaju taj posao i vozni park. Stupalo drži da im je povezivanje s manjim podizvođačima i stvaranje jakog distribucijskog centra olakšalo kalkuliranje i stvaranje strategije dostave i cijene.  

- Ovako velike troškove na nedovoljno naseljenim i razvučenim područjima nadoknađujemo dostavom u gusto naseljenim područjima - kaže Stupalo, pohvalivši se da sada pokrivaju dostavom novina u više od 80 posto Hrvatske, a pretplatom prodaju četvrtinu svojih izdanja. Ono što on ali i nitko drugi zasad ne zna ili ne može reći jest da svi nakladnici, nakon što je Tisak prodan, očekuju potez Agrokora, koji kontrolira Tisak i niz prodajnih mjesta u prodavaonicama, a osnovno je pitanje hoće li Agrokor modernizirati Tisak i tako pomoći nakladnicima ili će se ipak dogoditi marginalizacija nakladničkih proizvoda koji ne donose brzi povrat novca. Tu bi svakako nakladnicima pomogao hitan razvoj pretplatničke mreže.

Prednosti

Naime, pretplata je dostavlja u relativno kratkom noćnom roku, od dva ujutro do šest sati, a svi distributeri ističu da im česte glavobolje zadaju maleni poštanski sandučići u koje je teško ugurati čak i dnevne novine, ako su tog dana obogaćene s nekoliko priloga, a kamoli deblji tjednik ili mjesečnik. Odatle česte pritužbe na oštećene tiskovine ili, ako vire iz ‘kaslića’, naprosto na otuđene primjerke. Osim toga, dostavljači imaju problema s time da dođu do ključeva ulaznih vrata zgrada u koje donose pretplatu.
- Pretplata je za naše prilike relativno nov kanal prodaje i u razvoju, no sve više ljudi prepoznaje njene prednosti. Mislim da je nedovoljna informiranost ljudi glavni razlog relativno slabe pretplatničke navike u Hrvatskoj. U strukturi prodaje naših izdanja 16 posto prodajemo putem pretplate - kazuje Davor Dragičević, direktor Lakog koraka, koji nije želio reći o kojem je postotku riječ, već samo da je pretplata tri do četiri puta manja nego prodaja na kioscima.
I Zdenko Pećnik, direktor Proizvodnje i distribucije Adria Medije, misli da su neki od nedostataka u pretplati nenaviklost kupaca na taj oblik kupnje, veličina poštanskih sandučića, problemi koje ima dostava zbog relativno velikih razdaljina a male naseljenosti.
- Prevelik broj prodajnih mjesta, pa njihovo dupliranje na istoj lokaciji (što utječe na remitendu), nedovoljna izloženost na kiosku zbog prevelikog broja tiskovina samo su neki od problema s kojima se svi suočavaju. Stoga se i mi sve više usredotočujemo na povećanje pretplate, posebice na naša mjesečna izdanja, kojima je udjel pretplate u ukupnoj prodaji od pet do 35 posto. Srećom, pretplata nam bilježi lagan rast - kaže Pećnik.
I oni kao i drugi svojim pretplatnicima nude najrazličitije pogodnosti, pa i postavljanje posebnih poštanskih sandučića, kao što su niže cijene, kartice za popuste pri kupnji, popuste na ostala izdanja izdavača kojeg zastupaju, a upravo pokreću jednostavniju i jeftiniju online pretplatu.
Zanimljivo je i iskustvo nazavisnog Plana B, koji je počeo s relativno malim budžetom pa je sve financijske snage usmjerio na internet.
- Sa svojim korisnicima, budućim i sadašnjim pretplatnicima, komuniciramo putem više kanala: tiskanog izdanja, web stranica, e-maila, Facebooka . Budući da nismo imali velik budžet, računali smo na to da se dobar glas daleko čuje i, srećom, tome je doista tako - kaže Boris Ličina, glavni urednik Plana B, koji se 30 posto prodaje putem pretplate. Ličina je uvjeren da iako treba ulagati u distribucijske kanale, povećanje pretplate i dobrobit hrvatskog novinarstva prije svega ovise o kvaliteti sadržaja i o dugoročnom ulaganju u  publiku, a ne o ‘brzopoteznom’ podizanju čitalačkog apetita senzacionalizmom. 

Marže

Ukratko, bez obzira na sve, niska tiraža ipak je najveći problem koji povlači za sobom i dizanje distributerskih marži. Svi se, također, slažu da je nužno mnogo više investirati u razvoj pretplatničkih odnosa, pa je pravo pitanje koliko će u otimanju tog kolača aktivnu ulogu preuzeti Hrvatske pošte ili CityExpress. Iako se novinama za pretplatnike dodaju razni poklončići to je još ništa prema onome što se sve čini na tržištima koja su našim distributerima uzor. Primjerice, onima koji u pretplati prodaju 50 i više posto tiskovina. No, vani su pogoni za personalizaciju novina (npr. lijepljenje etiketa s imenom, adresom, posebnim newsletterima...) čak veći od samih tiskara.