Do kraja godine DVB-T imat će 99 posto kućanstava u Hrvatskoj

U uredu župana Karlovačke županije Ivana Vučića danas je gostovao Igor Lučić, državni tajnik i ravnatelj Središnjeg državnog ureda za e-Hrvatsku, kako bi dao odgovore na sva tehnička pitanja vezana za prestanak emitiranja analognog i početka digitalnog emitiranja televizijskog programa iz digitalne regije D6.

Radi se o većem području Ličko-senjske županije, te dijelu Karlovačke županije koji će obuhvaćati područje južno od Duge Rese i Grada Karlovca s okolicom, to jest područje koje je do sad analognim signalom pokrivao odašiljač Mirkovica i Stipanov grič. Analogni signal za regiju D6 ugasit će se 20. srpnja u 23 sata i 59 minuta, a istovremeno počet će emitiranje digitalnog signala po standardu DVB-T (Digital Video Broadband-Terrestrial). Sjeverni dio Karlovačke županije, uključujući Dugu Resu i Grad Karlovac, te čitavu ravničarsku Pokupsku dolinu, spada zajedno s Gradom Zagrebom, Zagrebačkom, Krapinsko-zagorskom i Sisačko-moslavačkom županijom u digitalnu regiju D4 vezanu uglavnom za odašiljač Sljeme, za koju je početak emitiranja digitalnog signala predviđen za 5. listopada 2010. godine. Digitalizacijom TV signala D4 regije, kazao je Lučić, bit će zaključena glavna faza digitalizacije čitave Hrvatske, čime se Hrvatska stavlja uz bok 15 europskih zemalja i SAD-a koje su već uvele DVB-T standarde emitiranja.

- Iako je prema strateškom planu bilo predviđeno da ćemo u ovoj fazi DVB-T platformom pokriti 95 posto kućanstava, već je dosadašnjih 850 tisuća kućanstava ili 53 posto pučanstva pokrivenog digitalnim signalom premašilo 98 posto pokrivenosti predviđene za te digitalne regije. To potvrđuje da je realno da ćemo do kraja godine DVB-T tehnologijom pokriti i preko 99 posto kućanstava u Hrvatskoj. Nitko u svijetu nema 100-postotnu pokrivenost DVB-T standardom zbog geografskih i drugih ograničenja, pa se onda, kao u slučaju Francuske, koja DVB-T-om pokriva 90 posto kućanstava, za ostale kombiniraju zadovoljavajuća rješenja satelitskog ili kabelskog načina emitiranja i prijema TV signala, kazao je Lučić.

Hrvatska će digitalizacijom, usklađenom s međunarodnim regijama rasporeda multiplex broadband sustava kanala, imati mogućnost otvaranja čak osam MUX-ova, od čega će u početnoj fazi sve potrebe postojeća četiri kanala na nacionalnoj razini, te još pet koje će se dodijeliti kroz skore natječaje, zadovoljiti tri otvorena multiplexa, i to MUX-A, MUX-B i MUX-D. Naravno, predviđeni su i dodatni kanaliz za lokalne televizijske nakladnike. Istovremeno isključenje analognih i uključenje digitalnih odašiljača ima uporište i u znatno smanjenju troškova u odnosu na eventualno paralelno emitiranja po ovim dvjema tehnologijama, a digitalizacija će, osim daleko kvalitetnije slike otvoriti i nove mogućnosti stvaranja specijaliziranih programa sadašnjih i budućih TV kuća. Bitna novost digitalizacije jest i uspješno umrežavanje svih odašiljača, što će donijeti mogućnost da se isti program emitira na istom kanalu u čitavoj državi, bez obzira s kojeg se odašiljača neposredno prima signal, a što do sada nije bio slučaj, i stvarao je probleme građanstvu.

Konkretno, putem MUX-a prenosit će se 30. kanal bilo gdje u Hrvatskoj, a preko MUX-a B 54. kanal, pa će kvaliteta uspostava prijema signala i programa uglavnom ovisiti o položaju i pravilno usmjerenosti antene prema najbližem odašiljaču, a ostala podešavanja vršit će TV prijemnici nove generacije, ili oni stariji putem DVB-T prijemnika. Na dilemu da li za starije TV prijamnike nabaviti DVB-T prijemnik s tzv. MPEG 2 ili moćniji, ali i višestruko skuplji MPEG 4 prijemnik, Lučić je kazao će MPEG 2 prijemnici zadovoljiti sve standarde koje će im ponuditi hrvatska DVB-T platforma, dok će oni s MPEG 4 prijemnikom moći pogledati i program susjednih zemalja, ali HD standard koji omogućuje MPEG 4 format još će duže vrijeme biti daleko ispred ukupne programske ponude na toj razini visoke rezolucije slike. No, i takve će dileme ubrzo otpasti postupnom nabavom TV prijamnika nove generacije, koji već svi imaju ugrađene MPEG 4 prijamnika i mogućnost primanja i reprodukcije "full HD" kvalitete slike i tona.  (Mladen Volarić)