Do pozicije na vrhu Steve Jobs stigao ne sasvim regularnim gaženjem konkurenata

Čašu je prelilo drsko blokiranje softverskih proizvoda kompanije Adobe, čiji Flash player pokreće oko dvije trećine videosadržaja na internetu, a nastavilo se blokiranjem Googleove jedinice AdMob. Sada nekoliko regulatornih tijela istražuje Appleov utjecaj na mobilno oglašavanje, prodaju glazbe i razvoj softvera

Piše Vanja Figenwald
[email protected]

Čudno što se nije dogodilo prije, ali došao je red i na sve moćniji Apple, marketinškog diva koji se bavi i proizvodnjom popularne tehnološke opreme za svakodnevnu uporabu. Kao što se u prošlosti dogodilo Microsoftu, a nedavno Googleu, i najnoviji u redu informatičkih velikana našao se na meti raznih istražnih tijela zbog sumnjia u monopolističko ponašanje. Na vrh se, naime, ne dolazi bez pokoje sumnjive prakse, a s obzirom na antologijsku bahatost tvrtke iz Cupertina, jedino iznenađuje što se to nije dogodilo prije. Usporedo sa službenim probojem na vrh informatičko-tehnološke piramide svijeta (nedavno su postali najvrjednija tehnološka kompanija, pretekavši i nekoć nedodirljivi Microsoft) Apple je došao pod udar antitrustovskih tijela zbog svojih isključivih praksi. Čini se da je čašu prelilo drsko blokiranje softverskih proizvoda kompanije Adobe, čiji Flash player pokreće oko dvije trećine videosadržaja na internetu, odnosno odluka prodajnog maga Steve Jobsa, kapetana Appleova ledolomca, da najnovije čudo iz Appleove tvornice snova, iPad, ne podrži spomenuti Flash. Tako korisnici revolucionarne ploče za čitanje knjiga tijekom surfanja internetom mogu naići na rupe ondje gdje su inače videosadržaji. No to je samo posljednji u nizu poteza kojim se blokira treće strane, one koje iz raznih razloga ne odgovaraju Appleu u izradi softverskih sadržaja za uređaje poput iPhonea i iPada. Osim stiske tvoraca softvera, regulatorna tijela zanimaju se i za Jobsov glazbeni biznis, odnosno iTunes servis za skidanje glazbe.
Komešanje je izazvao Adobe, konačni sukob drugi teškaš Google, čija je jedinica AdMob za izradu oglasa na mobilnim telefonima praktički isključena s Appleovih proizvoda, posljedica čega je da programeri izbjegavaju koristiti se njihovim softverom u slučajevima kada razvijaju aplikacije za Appleove proizvode.  Američka Savezna komisija za trgovinu sumnja kako Apple pokušava sputati konkurenciju u području oglašavanja na mobitelima, šuška se u SAD-u. Nekoliko regulatornih tijela i institucija zabrinuto je da je Steve Jobs malo pretjerao i da pokušava previše utjecati na mobilno oglašavanje, prodaju glazbe i razvoj softvera, redom unosne poslove.

Korak previše
Konkretno, Apple ima vrlo rigorozna ograničenja za softver koji se razvija izvan kompanije, ali i za oglase koji se prikazuju unutar tih aplikacija. Svaka aplikacija koja se želi naći na nekom od Appleovih uređaja mora dobiti odobrenje kompanije, što samo po sebi ne zvuči sporno, ali je dosadašnja praksa pokazala čudne odluke i opetovana odbijanja nekih aplikacija, o čemu su mediji pisali nekoliko puta. Iako Apple od početka vodi sumnjivu politiku odobravanja softvera za svoje proizvode, slučaj Adobe bio je, čini se, korak predaleko, ne toliko sadržajno, koliko stilski. Kompanija je, otvoreno i bez nužnih ograda, odbacila Adobe. To, kombinirano s frapantnim guranjem vlastitih rješenja, počinje izgledati sve gore. Dok brane korištenje Googleovim servisom, u Appleu se spremaju prikazivati oglase svoje kompanije iAd, isto kao što umjesto Adobeova Flasha Jobs želi dati vjetar u leđa standardu u čijem razvoju sudjeluje Apple, HTML5, koji je daleko od ozbiljne komercijalne upotrebe.  Kad je riječ o glazbi i servisu iTunes kojim je Jobs pokazao da se može uspješno naplaćivati prodaja pjesama, problem je Appleovo prisiljavanje na određene uvjete u zamjenu za promociju danih glazbenih sadržaja. Kompanija je nekim izdavačkim kućama rekla kako neće neki album promovirati na iTunesu ako bude guran kroz suparnički Amazon.com, tvrde neki neimenovani menadžeri, a vjeruje se kako takve prakse nisu inače strane Appleu, to više što su za prodaju obožavanog iPhonea s operaterima isposlovali uvjete koje nijedan proizvođač mobilnih uređaja nije. U prosincu 2009. Apple je kupio konkurentski glazbeni servis Lala, a samo šest mjeseci poslije zatvorio ga je. Lala je dotad imao partnerske ugovore s Appleovim konkurentima poput Googlea.

Pod nadzorom
Apple već nekoliko godina privlači neželjenu pozornost, ali čini se da je vrijeme nevinosti i snalažljivog pretjecanja konkurencije definitivno prošlo. Posljednji u nizu proizvoda, iPad, prvi je, nakon povratka Steva Jobsa, oko kojeg mišljenje javnosti i stručnjaka više nije bilo onako jednoglasno kao u slučajevima iPoda i iPhonea. Prva dva uređaja pokupila su najslađe epitete i doveli kompaniju do statusa božanstva koje jednostavno ne može pogriješiti. No iPad, uređaj kojem Jobs s vjernim sljedbenicima tepa da je revolucionaran (može surfati internetom i služi za čitanje digitalnih knjiga, što se teško može smatrati revolucionarnim), baš i nije uvjerio širu javnost. Počele su se pojavljivati pukotine u štitu jer prije ili poslije fama mora puknuti. Osnovni je problem s iPadom to što većina ljudi još ne razumije čemu taj uređaj točno služi i zašto bi bio bolji u obavljanju zadataka od već postojećih, a sve veće guranje vlastitih proizvoda uz otvoreno sputavanje konkurenata odmaže imidžu i snazi kompanije. Unatoč tomu, prvi podaci o prodaji izvrsni su, Apple tvrdi kako su od početka prodaje u travnju već prodali više od milijun primjeraka, ali valja imati u vidu da je riječ o vjernim obožavateljima koji su odmah kupili novotariju iz omiljene tvrtke. Pitanje je kako će dugo kompanija moći održati takav tempo prodaje. S druge strane, Apple očito doseže svoj zenit, pa s tim dolaze i druge brige. Kao underdog, kompanija koja iz pozadine iznenadi, Apple je imao širi manevarski prostor i privlačio manje pozornosti, ali sjedanje na vrh znači da će svaki iole sumnjiviji potez biti pažljivo promatran. Epilog trenutačne situacije ima dvije varijante. Ili će kompanija sama pokazati malo dobre volje i istodobno primiriti regulatorna tijela ili će, što je imajući u vidu narav Stevea Jobsa lako moguće, inzistirati na svojim diskutabilnim praksama i na sebe navući bijes institucija te posljedično prisilu na promjenu stajališta.