Dobra likvidnost na tržištu

Na, u srijedu održanoj, obrnuto repo aukciji Hrvatske narodne banke, središnja banka nakon duljeg vremena nije prihvatila  u cjelosti ponudu poslovnih banaka

Piše    Lidija Kiseljak

Umjesto ponuđenih 1,9 milijardi kuna, HNB im je posudio 900 milijuna kuna. Naime riječ je o aukciji gdje poslovne banke posuđuju novac od središnje banke, a kao zalog  HNB-u daju trezorske zapise Ministarstva financija.

HNB je plasirao bankama milijardu kuna manje od ponuđenog iznosa zbog velike likvidnosti na  tržištu nazočne u posljednjem razdoblju.

'Banke su tražile znatno veći iznos nego što ga HNB procjenjuje potrebnim za zadovoljavajuću razinu likvidnosti u bankovnom sustavu, ali i za održavanje stabilnosti tečaja i cijena' - poručuju u središnjoj banci.

Naime, dobra likvidnost rezultat je od ovoga mjeseca smanjene stope obvezne rezerve s 18 na 17 posto, odnosno novčane rezerve koju poslovne banke moraju izdvajati na računu središnje banke.

Tim smanjenjem 'oslobođeno' je  750 milijuna kuna, kažu u HNB-u.  Istodobno, posljednjom deviznom intervencijom središnje banke krajem prosinca, inače najvećom  u posljednje četiri godine, HNB je na tržište plasirao 1,2 milijarde kuna, otkupivši od poslovnih banaka 161,9 milijuna eura, što je također već ranije povećalo likvidnost.

Bez obzira na visoku likvidnost, posljednjih su dana teze nekih analitičara bile da bi se kamatna stopa na obrnuto repo aukciji mogla povećati sa sadašnjih 3,5 posto, obrazlažući to odbijenicom središnje banke za cjelokupnim ponuđenim iznosom poslovnih banaka na repo aukciji.

Ipak, većina analitičara sumnja da će se to dogoditi, te čak očekuju smanjenje kamatnih stopa na novčanom tržištu.

'U prvome redu ZIBOR-a, te kamate na trezorske zapise, jer logičnim slijedom svako povećanje likvidnosti, odnosno novca na tržištu ili njegove ponude, smanjuje kamate', kaže analitičar riznice Zagrebačke banke Mladen Smiljanić.

Inače, povećanje kamate na novčanom tržištu posljednjih dana bila je tek uobičajena kratkoročna pojava koja se događa svaki mjesec prije nego što poslovne banke moraju izdvojiti obveznu rezervu u središnju banku.

Predviđanja oko promjene kamate na obrnuto repo aukcijama u stvari je vrlo neizvjesno, jer još uvijek nismo postigli razinu koju imaju primjerice Europska središnja banka ili američki FED, čiji čelnici reagiraju na situaciju na tržištu i daju naznake o mogućim promjenama referentne kamatne stope.

A upravo bi domaća kamatna stopa na obrnuto repo aukcijama trebala prerasti u referentnu kamatnu stopu, no vjerojatno tek tada, kada će repo aukcije prerasti u operacije na otvorenom tržištu, odnosno kada neće kao sada aukcije ići u jednom pravcu gdje samo HNB posuđuje novac poslovnim bankama.

Kod nas se za sada tzv. referentna stopa, koja je od početka obrnutih repo aukcija od travnja prošle godine na 3,5 posto, utvrđuje 'ad hoc', a ne 'očekivano', kaže analitičar Raiffeisen banke Hrvoje Dolenec.

Ta praksa uskoro bi se trebala promjeniti, pa bi primjerice, kada Vlada najavi gospodarske pokazatelje ili guverner središnje banke govori o njima i tržište reagiralo, odnosno središnja banka utvrđivanjem razine referentne kamatne stope koja će regulirati sve važnije gospodarske čimbenike na tržištu.

Tako je primjerice krajem prošle godine ECB povećala nakon duljeg vremenaa svoju referentnu kamatnu stopu s 2  na 2,25 posto, a uz najave daljnjeg povećanja tijekom ove godine, jer su predviđanja gospodarskog rasta u ovoj godini u euro zoni dobre, odnosno manja je potreba za jeftinim kapitalom koji će privući investitore.