Dokapitalizacija šest banaka

U tijeku je ili se uskoro planira dokapitalizacija u najmanje šest hrvatskih banaka. To su Raiffeisenbank, Vaba, Karlovačka, Istarsko-kreditna, Banka Splitsko-dalmatinska te Credo banka. Procjena je da će ukupno povećanje temeljnoga kapitala u tim bankama biti veće od 1,05 milijardi kuna

Piše: Nikola Prskalo

     Najveću dokapitalizaciju najavila je Raiffeisenbank d.d. Zagreb. Ona će povećanje temeljnoga kapitala ostvariti putem izdavanja 873.240 redovnih dionica na ime, privatnom ponudom, ukupne vrijednosti 873,24 milijuna kuna, pojedinačne nominalne vrijednosti od 1.000 kuna po dionici. Glavna je skupština RBA odluku o povećanju temeljnoga kapitala donijela još u svibnju.

Dokapitalizaciju u iznosu od 40-ak milijuna kuna (temeljni im je kapital potkraj 2005. godine bio 62,2 milijuna kuna) provest će i varaždinska Vaba banka. Povećanje temeljnoga kapitala će, kako kažu, obaviti javnom ponudom dionica na Varaždinskoj burzi i to već tijekom ovoga mjeseca. Do kraja ove ili tijekom sljedećih nekoliko godina i u četiri druge gore spomenute manje banke planiraju obaviti dokapitalizaciju, koja, kako kažu, nije povezana s adekvatnošću kapitala (jer taj uvjet sve ispunjavaju), nego je potaknuta planovima širenja poslovanja.

Dokapitalizacija je u Istarskoj kreditnoj banci jedan od strateških ciljeva njihovoga razvojog plana 2006.-2010. g. U nju, kako ističu, idu jer žele povećati poslovanje prije svega s velikim, kvalitetnim klijentima, a banka je planira obaviti u idućih godinu i pol dana.

Nedavno je najavljeno da i Karlovačka banka planira provesti dokapitalizaciju.
'U dokapitalizaciju banke se ide. Sada nam predstoje razgovori sa svim potencijalnim investitorima da bismo dobili i okvirni iznos realno moguće dokapitalizacije. To moramo učiniti i zbog zadovoljenja zakonskih propisa, prema kojima barem 90 posto predviđene nove emisije dionica mora biti prodano. Jedno je sigurno - iznos nove dokapitalizacije bit će barem 50 posto iznad vrijednosti (bančina) temeljnoga kapitala, koji danas iznosi oko 77,5  milijuna kuna', pojašnjava čelni čovjek banke Sandi Šola.

Podsjetimo da još uvijek četiri-pet manjih banaka, kao, recimo, Banka Brod, Banka Kovanica, Nava (koju je nedavno kupio Koncern Agram ) ili Primorska  banka imaju temeljni kapital 'težak' tek 40-ak milijuna kuna. To je i donja granica prihvatljive razine temeljnoga kapitala koju, prema Zakonu o bankama, moraju imati ako žele nastaviti normalno raditi - i sve hrvatske banke. Drugim riječima, realno je očekivati da i neka od nabrojanih, ujedno i najmanjih banaka, također, krene putem nove dokapitalizacije.

Osim toga što dokapitalizacija najčešće potpomaže u stabiliziranju bančina poslovanja, omogućuje, kako ističu financijski analitičari, i značajno proširenje obujma i vrste posla, odnosno u konačnici u pravilu otvara vrata i za još uspješnije i kvalitetnije poslovanje. No, da iskustva iz prakse i nisu uvijek takva govore učinci najnovije dokapitalizacije Centar banke. Naime, ta je banka nakon dokapitalizacije provedene početkom godine, umjesto boljih, u prvom ovogodišnjem kvartalu ostvarila za 20-ak posto slabije (dohodovne) učinke nego ih je imala u istom tromjesečju lani, odnosno prije dokapitalizacije.

Jednako važno, ako ne i važnije za stabilan (i siguran) rast svake banke jeste i pitanje visine aktive. Prema procjenama neovisnih stručnjaka, optimalna razina za još uspješnije poslovanje svake banke jeste postojanje (bančine) aktive 'teške' barem milijardu kuna. No, 16 naših banaka, ili svaka druga, imale su potkraj svibnja 2006. g. aktive ispod te crte. Istina je da će se i najnovijim dokapitalizacijama gore spomenutih banaka izravno povećati njihova aktiva.

No, kako sve to (znači i dokapitalizacija, pa i rast aktive) samo po sebi najčešće i nisu dovoljna garancija, naši će bankari ubuduće morati poduzimati i druge aktivnosti kako bi njihove banke dosegle (i)najvišu razinu kvalitete i uspjeha u poslu.