Dokapitalizacijom od pet milijardi eura slijedi stroža bankarska pravila EU

Odluka talijanske banke da posluša regulatore i ojača se dodatnim kapitalom neizravno utječe i na nas. Naime, nije nevažno koliko je snažna i kapitalno sigurna Intesa Sanpaolo, u čijem je okrilju i naša druga najveća banka, Privredna banka Zagreb.

piše: Gordana Gelenčer
[email protected]

Skupe epizode financijske krize u europskim se bankama sigurno neće tako brzo zaboraviti. Masovne, izdašne, uglavnom državne kapitalne injekcije lekciju financijske krize pretočile su u nova, znatno stroža (manje-više kapitalna) pravila sažeta pod nazivom Basel III. To će, među ostalim, značiti da europske banke moraju dići stopu adekvatnosti kapitala na najmanje 10 i pol posto (za usporedbu, hrvatska pravila već podulje traže minimum od 12 posto, zbog čega naše banke nije trebalo potpomagati svježim novcem). Doduše, usporedba je Basela II i Basela III prilično teška, jer nova pravila uvode čak nekoliko različitih stopa adekvatnosti uza strožu podstrukturu kapitala. Nakon masovne dokapitalizacije s početka krize priče o bankarskim problemima pomalo su utihnule. Međutim, na iznenađenje većine poznavatelja ovih se dana ponovno vodi utrka u novom ciklusu dokapitalizacija. Naime, nedavno su čak tri banke posegnule za privatnom ponudom dioničarima kako bi osnažile kapitalnu bazu - talijanske Intesa Sanpaolo i UBI Banca i druga njemačka banka po snazi Commerzbank. Neizravno, takva odluka utječe i na nas, jer nije nevažno koliko snažna i kapitalno sigurna Intesa Sanpaolo, u čijem je okrilju i naša druga najveća banka, Privredna banka Zagreb.

Priprema za novi test na stres
Iako inozemni analitičari procjenjuju da je mnogo banaka u Europi još potkapitalizirano (prema Baselu II, pravilima o rizicima i kapitaliziranosti banaka koji sada vrijede, minimalna je stopa adekvatnosti kapitala osam posto), zaključuju da to nije slučaj s bankama koje su pokrenule nov trend. Naime, ni Banca Intesa ni druge dvije banke dokapitalizaciju nisu pokrenule ni zbog kojih trenutačnih problema. Jedan je od mogućih razloga vjerojatno europski test na stres koji je novoosnovana agencija EBA (European Banking Authority) nedavno provela, a čiji se rezultati očekuju sredinom lipnja. Nije to prvi takav test na izdržljivost potencijalne krize kojemu su podvrgnute, no trebao bi biti prvi pravi, s točnom informacijom, a ne friziranom. Test, proveden i lani, nije, primjerice, prokazao neke irske banke kao neotporne na krizu, a s financijskom su im pomoći morali uskočiti i EU i MMF.

Međutim, Uprava Intese Sanpaolo upozorava na još jedan razlog zbog kojeg su posegnuli za dokapitalizacijom - kažu kako su se na takav potez odlučili zbog preporuke regulatora, talijanske središnje banke. Analitičari su, naime, procijenili da bi neke banke u Italiji, Španjolskoj, Portugalu i Austriji mogle pasti na testu na stres, što je itekako pojačalo pritiske regulatora na sve banke da povećaju kapital i tako zajamče veću stopu njegove adekvatnosti. Uprava Intese Sanpaolo dioničarima je predložila povećanje kapitala od čak pet milijardi eura. Nova kapitalna injekcija povećat će stopu adekvatnosti kapitala sa sadašnjih 7,9 na 10 posto, što je u skladu s novim pravilima EU o kapitaliziranosti banaka, i to znatno prije zadanog roka. Naime, prilagodba rasta te stope rastegnut će se sve do 2019. To će, kao što je ustvrdio Corrado Passera, glavni izvršni direktor banke, biti ‘nova normala’ jer će banci omogućiti dodatno smanjenje rizika, dobru likvidnost i jeftiniji kapital za ambiciozno planirane poslove.

Slijede izdašne dividende
Predstavivši dioničarima poslovni plan do 2015., Passera je rekao kako bi volio da je Banca Intesa ostala jedinom talijanskom bankom koja nije trebala dokapitalizaciju, no ipak su odlučili poslušati poruku regulatora i ojačati je dodatnim kapitalom. No dioničari pri tome neće biti zakinuti. Ne samo da se taj novac neće iskoristiti za nove akvizicije nego banka planira i izdašne dividende: u iduće tri godine (uključujući 2011.) dioničarima planira isplatiti otprilike pet milijardi eura dividenda, a u dvogodišnjem razdoblju nakon toga čak osam milijardi, dakle ukupno 13 milijardi eura, s čime dioničari, koji će o dokapitalizaciji odlučiti na izvanrednoj skupštini početkom svibnja, ne bi trebali biti nezadovoljni. Passera tvrdi kako će s novim kapitalom biti najbolje kapitalizirana banka u Europi, što nije malo postignuće.
Talijanske su banke, naime, u trenutku izbijanja krize bile među bankama s najslabijim kapitalom. Pokazatelji Grupacije, doduše, poboljšali su se već prošle godine. Nakon dvije godine pada dobiti banka je lani počela nov uzlazni trend ostvarivši neto dobit od 2,7 milijardi eura, a do 2015. (među ostalim, rezanjem troškova, smanjenjem loših plasmana i novom ekspanzijom kredita gospodarstvu, a plan je do 2015. odobriti čak 95 milijardi eura) dobit bi trebala dosegnuti 5,6 milijardi.

 Novi poslovni plan
Novi poslovni plan donosi i novu orijentaciju u poslovanju. Passera kaže kako će se ubuduće više koncentrirati na Italiju, uz iznimku planiranog širenja u Poljskoj, Češkoj i Turskoj. Širenje u Hrvatskoj, doduše, nije ni logično, jer je tržišni udjel PBZ-a gotovo 18 posto (veći je samo u Slovačkoj, gdje VUB banka drži 18,8 posto udjela). Odluku o dokapitaliziciji poduprli su vodeći dioničari Banke Intese, svjesni da i regulator i banke ulaze u novu eru poslovanja. Analitičari procjenjuju kako je talijanski ministar financija Giulio Tremonti, koji upravlja trećim najvećim javnim dugom u Europi (teškim 120 posto BDP-a), želio ‘počistiti’ sve razloge zbog kojih bi potencijalni investitori mogli posumnjati u sigurnost talijanskih banaka, posredno i gospodarstva. Dizanjem stope adekvatnosti kapitala na 10 posto želi čistu situaciju za sve investitore. No u novom valu dokapitalizacija analitičari iščitavaju i neke političke ambicije. Šuška se, naime, da guverner talijanske središnje banke Mario Draghi želi ući u uzbiljnu konkurenciju za fotelju guvernera Europske središnje banke, ECB-a. Procjenjuju se da bi se za primjerom najvećeg konkurenta na talijanskom tržištu mogao povesti i vlasnik naše Zagrebačke banke UniCredit, čija je stopa adekvatnosti kapitala sada samo 8,6 posto. U svakom slučaju, s dodatnim kapitalom od pet milijardi eura banka Intesa Sanpaolo ne bi trebala imati problema s bilo kakvim testovima na stres.