Dolar ojačao, euro i jen pod pritiskom

Dobri podaci o zaposlenosti u SAD-u, što je potaknulo nadu u jačanje najvećeg svjetskog gospodarstva, izazvali su prošloga tjedna uspon dolara na tržištima valuta, dok je euro bio pod pritiskom zbog grčke dužničke krize, a jen zbog najava daljnjeg labavljenja monetarne politike.

Prošloga je tjedna dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na šest najvažnijih svjetskih valuta, porastao 0,20 posto, na 80,51 bod.Pritom je tečaj dolara prema japanskoj valuti skočio 1,9 posto, na 90,35 jena, dok je prema europskoj valuti ojačao 0,1 posto, pa je cijena eura pala na 1,3620 dolara.Euro je, pak, ojačao prema japanskoj valuti, za 1,5 posto, pa je njegov tečaj krajem prošloga tjedna dosegnuo 123,06 jena.

Poticaj dolaru dali su u petak dobri podaci s američkog tržišta rada. U veljači je u SAD-u bez posla ostalo 36.000 Amerikanaca, manje od 50.000, koliko su očekivali analitičari. Stopa nezaposlenosti ostala je, pak, nepromijenjena na 9,7 posto, dok se očekivao rast na 9,8 posto.

"Činjenica da je američko tržište rada u boljoj formi nego što se mislilo potaknula je ulagače na kupnju dolara. Ako uskoro ojača oporavak gospodarstva SAD-a, vrlo je vjerojatno da će tamošnja središnja banka do kraja godine povećati ključne kamatne stope, što pridonosi privlačnosti američke valute", kaže Michael Woolfolk, strateg u banci BNY Mellon.

Čelnici Europske središnje banke odlučili su, pak, prošloga tjedna ostaviti ključnu kamatu nepromijenjenu na rekordno niskih 1 posto. Oporavak europskog gospodarstva nije, naime, toliko snažan da bi dozvolio banci povećanje kamata. "Gospodarski oporavak u eurozoni je započeo, ali će vjerojatno biti neujednačen", kazao je predsjednik ECB-a Jean-Claude Trichet.

No, ulagači na tržištu valuta i dalje su zabrinuti zbog mogućeg utjecaja grčke krize na gospodarstvo eurozone, unatoč uspješnoj prodaji grčkih državnih obveznica u četvrtak i najavljenih novih mjera štednje grčke vlade. Europska unija tražila je od vlade u Ateni da pronađe prostora za uštedu dodatnih 4,8 milijardi eura u proračunu. Plan štednje obuhvaća i smanjenje bonusa u državnom sektoru i povećanje poreza na dodanu vrijednosti (PDV).

Takve vijesti malo su umirile ulagače, no masovni prosvjedi u Grčkoj i samo verbalna, a ne i financijska pomoć EU-a i dalje ih drže na oprezu. "Navedene mjere uglavnom su pozitivne i u skladu su s najvišim očekivanjima tržišta", tumači valutna analitičarka u RBC-u Elsa Lignos. Dodaje da je prerano za ocjene hoće li najnoviji plan biti dostatan da Grčka uvjeri partnere u EU da će biti u stanju servisirati nagomilani dug u visini 300 milijardi eura.

Japanska se valuta, pak, krajem tjedna našla pod pritiskom zbog izvješća da bi Bank of Japan mogla dodatno ublažiti monetarnu politiku radi podrške gospodarstvu i sprječavanja deflacije. Japanska vlada ne može uvesti nove poticajne mjere, zbog velikog proračunskog manjka, stoga pritišće središnju banku da poduzme dodatne mjere kako bi spriječila pad potrošačkih cijena, što je isto tako opasno kao i prevelika inflacija.

Središnja japanska banka već dugo vremena drži ključne kamatne stope na rekordno niskim razinama, pa tu nema prostora za daljnje labavljenje, no mogući su novi fondovi namijenjeni jačanju kreditiranja i potrošnje, pišu mediji. "Jen će vjerojatno i dalje biti pod pritiscima komentara japanske središnje banke, pa očekujemo rast dolara prema jenu u idućih nekoliko dana", kaže Carl Hammer, valutni strateg banke SEB.(H)