Dom treba biti utočište, a ne izložbeni prostor

Dizajn modernog interijera temelji se na povijesnim flashbackovima, na trendovima koji su odgovor na sadašnju situaciju - globalnu krizu, strah od zatopljenja i iscrpljivanja resursa.

piše Darija Tabulov-Truta

Već godinama u dizajnu namještaja, uređenju prostora, dakle opremanju doma vlada stilska raznolikost. Industrija je iznimno razvijena, koriste se napredne tehnologije, otkrivaju novi materijali, reinterpretiraju se stari oblici i stilovi, pa nije lako jednoznačno savjetovati koji oblik stolca treba nabaviti, kojom bojom zidove obojiti, kakve elemente postaviti u kuhinju te kakve zavjese staviti na prozore. Novi trendovi, naime, barem prema onome što je prikazano u veljači na Sajmu u Frankfurtu, jednoj od najvećih i najrecentnijih manifestacija za dizajnere, industriju namještaja te kućanskih uređaja, zadnjih godina, a ove je to posebice snažno došlo do izražaja, definirani su vrijednosnim temama, sudovima i zabludama suvremene civilizacije. Stoga su teme novih trendova izvučene i razrađene, ne iz oblika, forme, boja ili nekog umjetničkog lightmotiva, već se temelje na povijesnim flashbackovima, na trendovima koji odražavaju ili su odgovor na sadašnju situaciju - globalnu krizu, strah od  zatopljenja i iscrpljivanja prirodnih energetskih resursa, sveprisutno uvjerenje da će u 2012. godini biti ostvareno zloguko proročanstvo o planetarnoj katastrofi... I baš zbog toga dizajn modernog, trendovski uređenog doma želi poručiti da je vrijeme da se ozbiljnije pozabavimo stvaranjem novog, boljeg i pravednijeg svijeta.

'In' je biti 'green'

Ako se upuštate u preuređenje kuće ili stana, ideja doma kao utočišta a nikako kao izložbenog prostora, neka vam bude misao vodilja. U skladu s tom filozofijom prevladavaju jednostavne, nenapadne, smirene boje nadahnute prirodom, odnosno oceanima, plažama, šumama, planinskim proplancima. No, to ne znači da luksuz nije 'in', štoviše, kriza kao da je dozvala potrebu za njim, pa su u trendu i nove interpretacije Art Nouveua i nadahnuća Art Decoa poput botaničkih motiva, elegantan tisak sa životinjama i životinjskim motivima, pruge, geometrijski oblici i motivi koji se jednako pojavljuju na namještaju, sitnicama, ali i zidovima.
- Govoreći trendovskim jezikom, 'in' je biti 'green'. Što je više recikliranja, štednje energije i ekoloških materijala u domu, to je kuća modernije opremljena. Kuhinja pritom ima veliki udio u mogućim 'zelenim' opcijama - od rasvjete koja obvezno mora imati štedne žarulje do štedljivih perilica posuđa koje troše manje vode i energenata. Tu su i hladnjaci s nekoliko programa rada koji se prilagođavaju terminima češćeg i rjeđega korištenja, kuhala za vodu koja se ugriju za nekoliko sekundi uz minimalnu potrošnju električne energije i tako dalje. Imperativ su i pametne cijele kuće, a odlike su im sigurnost, udobnost, energetska efikasnost i inteligentna tehnologija.
Tu govorimo o automatskoj regulaciji temperature i rasvjete, upravljanju zavjesama, multimedijalnom centru koji nam javlja o zbivanjima u kući i kad nismo prisutni, odnosno daljinska kontrola sustava koja omogućuje čovjeku pokretanje grijanja kad krene s posla, kako bi ga nakon dolaska kući dočekao zagrijani dom.

Neurednost je 'out'

No, nije dovoljno angažirati arhitekte i majstore i nabaviti namještaj, da biste bili moderni morate tako živjeti pa je obavezno razvrstavanje otpada, Sve je i dalje u službi ekologije, ali i čovjekovoga slobodnog vremena. Tu suvremenim ljudima u pomoć uskaču mali kućni pomoćnici poput robota usisavača.
- Znači, unosimo sve više tehnološka dostignuća u kuću, ali se vraćamo i prirodnom, opuštenijem načinu stanovanja - objasnila nam je Azra Imširović, urednica magazina Nekretnine, posebno naglasivši da jedna stvar nikada nije 'in', a to je neurednost. Pritom Azra Imširović nije samo mislila na čarape razbacene po stolcima ili na podu, već i na nikad dovršene kućne radove, nepopravljene slavine, vrata koja škripe i slične sitnice. Više nisu moderni ni buketi od suhog cvijeća i sušeno i umjetno bilje (osim u vrećicama za osvježavanje ormara) jer simboliziraju staru energiju. Isto vrijedi i za središnje lustere, koje sve više zamjenjuje prigušena rasvjeta podnih svjetljki, a u ropotarnicu prošlosti odlazi i zagušivanje ulaznih hodnika. Oni trebaju biti svijetli i otvoreni, ako je nužno ‘prošireni’ dodavanjem zrcala.

Revolucija u parketima

- Pri adaptaciji stana najvažnije je krenuti od osnovnih ploha - podova i zidova, a zadnjih godina na tržištu imamo sve više fascinantnih novih keramičkih pločica, koje se zbog svojih svojstava, ali i dizajna mogu stavljati i u sve prostorije u stanu, ne samo kuhinje, kupaonice i hodnike. Mnogo je razloga da su u trendu Pandomo podovi, samonivelirajući podovi izvedeni i usavršeni od industrijskih. Riječ je o jednoj vrsti betonskog poda, sitne granulacije, koji kad se izlije nema vidljivih spojeva, pa je ploha izjednačena i čista. Ta smjesa može ići i na zidove, koji se mogu i dodatno oslikati. S druge, pak, strane keramičke pločice sve više imitiraju teksturu i boje drveta, a vrlo su popularne i oslikane cvjetnim ili geometrijskim motivima - kaže Ivica Stanković, dizajner i voditelj prodaje Stipić-Interarta, naglašavajući da je prava revolucija nastala i u ponudi parketa.

Hit su, naime, troslojni parketi švedskog proizvođača Taretta. U njegovim dućanima najtraženije su tamne boje afričkih egzota poput wenge, američki orah ili crvenkasti odsjaj merbaua te izbijeljeni hrast. Stanković svojim trendovski osviještenim klijentima savjetuje i poigravanje s umjetnim kamenom na zidovima, stvaranje kaskada ili pregrada s knaufom, vodoperive boje za zidne plohe te svakako indirektnu rasvjetu. Ukratko, najvažnije je da pokažete svoju svijest o vremenu u kojem živimo, detaljima, dodati malo zlatnih tonova kako bi u svoj život unijeli malo luksuza, od namještaja koristiti multifunkcionalne komade koji mogu biti smješteni u više različitih prostora.
I ne zaboravite na staklo u opremanju doma, ono više nije samo dio prozora, već i osnovni materijal dekorativnih sitnica, te dio namještaja, poput staklenih nogica francuskog ležaja iz programa Lago.