Domaća industrija prošla dno?

Podaci za ožujak pokazat će je li se industrijska proizvodnja u Hrvatskoj stabilizirala ili je njezin rast u prva dva mjeseca ove godine bio samo posljedica niske lanjske baze i punjenja zaliha, a ne i 'zdravog' jačanja inozemne i domaće potražnje.

Državni zavod za statistiku objavit će danas izvješće o industrijskoj proizvodnji u ožujku, koje bi moglo podržati nadu da se situacija u industriji stabilizirala, s obzirom da je u prva dva mjeseca ove godine, nakon 15 mjeseci neprestanog poniranja, proizvodnja porasla za 0,8 posto u odnosu na isto razdoblje lani. No, po mišljenju makroekonomista, rast proizvodnje početkom ove godine ponajviše se zahvaljuje punjenju zaliha i niskoj bazi iz prva dva mjeseca prošle godine, kada je industriju pogodila redukcija plina, zbog čega je pala po dvoznamenkastim stopama.

Šest makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, podijeljeni su u procjenama za ožujak, pa se njihova očekivanja kreću u rasponu od pada proizvodnje za 2 posto do rasta za 3 posto. U prosjeku, očekuju rast industrijske proizvodnje za 0,6 posto u odnosu na lanjski ožujak."Početak prošle godine bio je obilježen iznimno snažnim padom industrijske proizvodnje, koji je usporen u ožujku. Tako očekujemo da bi u ovogodišnjem ožujku mogli zabilježiti ponovni pad industrijske proizvodnje, ponajviše zbog slabe domaće potražnja i potrebe da se domaći industrijski sektor restrukturira", navodi jedan od makroekonomista u anketi Hine.

Domaća potražnja i dalje je slaba, na što ukazuje pad prometa u trgovini na malo. Promet od trgovine na malo u veljači je pao već 17. mjesec zaredom, i to za 7,3 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine, pa se od domaće potrošnje ne može očekivati poticaj industriji. No, pozitivan utjecaj na domaću industriju stiže iz inozemstva, jer su najveća europska gospodarstva izašla iz recesije, pa polagano raste potražnje iz tih zemalja za hrvatskim proizvodima.Doduše, ni ta se potražnja još nije sasvim stabilizirala, na što ukazuju podaci o izvozu.

U siječnju je hrvatski izvoz, izražen u kunama, porastao po prvi puta nakon više od godinu dana poniranja, no već je u veljači ponovno pao za više od 20 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine. Ukupno je u prva dva mjeseca ove godine izvoz dosegnuo 8,7 milijardi kuna, što je 5 posto manje nego u istom lanjskom razdoblju. Makroekonomisti se uglavnom slažu da je industrijska proizvodnja prošla dno, no ne isključuje mogućnost pada proizvodnje u idućim mjesecima zbog slabosti domaće potražnje.

Na to ukazuje i usporavanje rasta industrije. Naime, u siječnju je proizvodnja porasla za 1,5, a u veljači za mršavih 0,2 posto. "Zasad ima još puno 'šumova' u pokazateljima o industrijskoj proizvodnji, zbog baznog efekta i obnavljanja zaliha, pa treba pričekati još nekoliko mjeseci da se situacija u industriji razjasni. No, zbog slabosti domaće potrošnje, u cijeloj ovoj godini ne očekujemo znatniji rast industrijske proizvodnje", navodi jedan od makroekonomista u anketi Hine.

Uz izvješće o industriji, danas će DZS objaviti podatak o stopi nezaposlenosti u ožujku. Prošloga je tjedna Hrvatski zavod za zapošljavanje izvijestio da je u ožujku broj nezaposlenih porastao za 0,3 posto, ili oko 1.000 osoba u odnosu na veljaču, te je dosegnuo 318.658, što je najviša razina nezaposlenosti od travnja 2005. godine, kada je bez posla bilo oko 320.000 osoba. Zbog toga se očekuje daljnji rast stope nezaposlenosti.

Šest makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, u prosjeku očekuju rast stope nezaposlenosti s 18,3 posto, koliko je iznosila u veljači, na 18,6 posto, najvišu razinu od travnja 2005. godine.No, moguće je da će stopa nezaposlenosti biti nešto niža, s obzirom da je u ožujku ukinuto 1.000 radnih mjesta, dok se očekivao rast broja nezaposlenih za otprilike 5.000.  (H)