Domaće banke gube poslove zbog mjera HNB-a i koče izvoz

Hrvatska udruga banaka poslala je pisma potpredsjedniku Vlade Damiru Polančecu, ministrima financija i gospodarstva Ivanu Šukeru i Branku Vukeliću te guverneru HNB-a Željku Rohatinskom u kojemu iznosi probleme koje bankama stvara mjera Središnje banke o 55-postotnoj obveznoj pričuvi

 Na temelju te mjere koju banke moraju izdvojiti za prekoračenje zaduženja, HNB je prikupio više od milijardu eura imobiliziranog novca. Naime, ta mjera nije utjecala na smanjenje duga, zbog čega je i bila uvedena 2004. godine, a od početnih 30 posto porasla je na 55 posto. Problem mjere granične obvezne pričuve zrcali se u više elemenata.
Primjerice, domaćoj se banci nije isplatilo biti glavni agent u sindiciranom kreditu Ini jer bi ona kao voditeljica kredita bila i obvezna izdvojiti kroz GOP novac u HNB.

Zato taj posao obavlja strana banka, koja će i zaraditi na proviziji, a ne domaća banka, jer se njoj zbog GOP-a to nije isplatilo. A zanimljivo je i to da će, bez obzira na to tko je agent, taj novac biti dio vanjskoga duga. Nadalje, bankama i jamstva na izdane avanse ulaze u izračun i osnovicu GOP-a. To jamstvo traži naručitelj projekta, primjerice u inozemstvu, a za kojega poslove obavlja domaći izvođač. Dakle, novac katkad i ne završava u Hrvatskoj, a svrstava se u dug.

Također, bankama se obračunava GOP čim se avans izda, a ne kad je aktiviran. A vrijeme od izdanja do aktiviranja može trajati i do pola godine. Takvi nameti dodatni su troškovi i dovode u pitanje isplativost izdavanja jamstva i njihove uporabe, kako bankama, tako i izvoznicima, kaže predsjednik HUB-a Zoran Bohaček. - Zato u konačnici ti učinci mogu dovesti do destimuliranja izvoza i negativnih učinaka na gospodarstvo zemlje, što je u suprotnosti s ciljevima Vlade.  (Lidija Kiseljak)