Domaće tržište nekretnina može 'odlediti' samo povjerenje kupaca

- Kada bi se i banke i developeri odrekli svoje dobiti, to ne bi bilo dovoljno da se situacija na tržištu nekretnina pomakne na bolje - kazao je Alan Herjavec, voditelj Odjela projektnog financiranja Splitske bannke, odgovarajući na pitanje jednog developera na okruglom stolu Perspektiva tržišta nekretnina u Republici Hrvatskoj.

Iako situacija nije nimalo blistava na tržištu nekretnina, što se moglo zaključiti iz izjava svih sugovornika na okruglom stolu u organizaciji Splitske banke, svi su suglasni da će se tržište ‘odlediti’ kada se vrati povjerenje kupaca jer u situaciji kada nisu sigurni u stabilnost zemlje, niti svog posla, teško se mogu odlučiti na dizanje kredita na rok od 30 godina. Josip Tica, profesor s Ekonomskog fakulteta, istaknuo je da su cijene na tržištu nekretnina pale manje u odnosu na druge zemlje jer hrvatsko tržište ima oligopolske karakteristike, a zbog činjenice da se cijene nisu prilagodile tržišnoj situaciji, došlo je do drastičnog pada volumena. Prema njegovim riječima, prodaja nekretnina pala je 50 posto.

Alan Herjavec kazao je da banke nisu te koje ne dopuštaju spuštanje cijena, osim u pojedinačnim slučajevima, jer je i njima u interesu postupni pad cijena budući da će im to omogućiti rasprodaju nekretninskog portfelja. Naravno, teško je očekivati da banke u jednoj godini mogu otpisati sve nekretnine, nadovezao se Sven Muller, član Uprave Stipić grupe, koji kaže da se nitko osim građevinara nije spreman odreći dobiti i tako utjecati na spuštanje cijena stanova. Pomoć u ovom sektoru ne može se očekivati niti od države, smatra Goran Vukšić, s Instituta za javne financije jer u proračunu nema mjesta niti za sve stavke koje su stavljene u proračun.

Na okruglom stolu, govorilo se i o porezu na nekretnine. Goran Vukšić naveo je da takav oblik poreza ima 25 od 27 zemalja Europske unije te da on u prosjeku puni oko dva posto proračuna tih zemalja. Kao prednosti poreza na imovinu naveo je da on ima relativno stabilnu osnovicu, donosi stabilne prihode te je kazao da njegovo uvođenje ima najmanji utjecaj na gospodarski rast. Prema njegovu mišljenju, prilikom uvođenja tog poreza trebalo bi uzeti u obzir i druge oblike imovine te bi se građane trebalo oslobiti poreza do određene vrijednosti nekretnine, odnosno kvadrature. Kao pozitivnu posljedicu uvođenja tog poreza istaknuo je prelijevanje dijela štednje građana iz nekretnina u depozite ili vrijednosnice.

Osim o porezu na imovinu, govorilo se i o uvođenju PDV-a na građevinsko zemljište po ulasku Hrvatske u Europsku uniju. Zaključak je da će uvođenje tog poreza za poslovne subjekte u sustavu PDV-a zemljište u konačnici biti jeftinije, jer će taj PDV moći pravdati kao pretporez, dok će za fizičke osobe nekretnine biti skuplje nakon uvođenja toga poreza. Na okruglom stolu bilo je riječi i o sve oštrijim zahtjevima banaka prilikom kreditiranja projekata, koliko još ima prostora za gradnju trgovačkih centara te o tržištu investicijskih nekretnina, u kojem u posljednje vrijeme prevladavaju sale & lease back ugovori. Jedino pozitivno što se moglo čuti na okruglom stolu kada je riječ o tržištu nekretnina je da se očekuje smanjenje kamatnih stopa na kredite. No, teško je očekivati da će one uskoro doći na niske razine iz 2006. godine. (Antonija Knežević)