Domaći izlagači uz bok svjetskoj konkurenciji

Na jednom od najvećih svjetskih sajmova prehrane i prateće industrije, pariškom SIAL-u, svoje je proizvode, uz bok jakoj svjetskoj konkurenciji izložilo i nekoliko domaćih tvrtki.

Uz velike Janu i Kraš koji su nastupili samostalno, uz financijsku potporu Ministarstva poljoprivrede i HGK pod jednom je ‘kapom’ izlagalo devet hrvatskih tvrtki, SMS, Trenton, Stella Croatica, Đanić, Lustra, Adriatic Food, Kralj Bar-Vil, Udruga Plavac mali i Arbacommerce, uglavnom male obiteljske tvrtke (uz iznimku SMS-a) koje se, ne samo na domaćem tržištu, probijaju eko-kvalitetom. Filozofija je najjačeg u toj branši, SMS-a, kreiranje originalnih i inovativnih delikatesnih proizvoda, bez konzervansa, proizvedenih na prihvatljiv ekološki način. Prepoznali su to kupci diljem svijeta, pa tvrtka danas izvozi u 16 zemalja, među ostalim u Kanadu, SAD, Južnu Koreju, Japan, Njemačku, Švedsku, ostvarujući 45 posto prihoda izvozom.

Svoje šanse na zahtjevnom europskom tržištu traže i mali proizvođači poput splitskog Trentona. Vlasnica Lada Karninčić kaže kako ne očekuje da će na sajmu dogovoriti konkretne poslove, no ondje se ispituje bilo tržišta i nameće kvalitetom. – Mala zemlja s malim resursima svoje niše može tražiti samo u kvalitetnim eko-proizvodima – kaže Lada. U 14 godina mala je tvrtka dogurala do 40 milijuna kuna prihoda, 50-ak zaposlenih i sada grade novi pogon, nadaju se i za izvoz.

Goran Đanić, čija tvrtka proizvodi domaću šljivovicu i prirodne domaće rakije i likere, kaže kako je SIAL važan za sam prestiž tvrtke, no nada se da će uspjeti dogovoriti i konkretne poslove. Zainteresirani su kupci iz Kanade, Cipra i SAD-a. Tvrtka izvozi oko 40 posto proizvodnje, uglavnom preko posrednika. Oko 45 posto sirovina je iz vlastitih nasada (upravo podižu 10 hektara novih nasada), ostalo je sirovina domaćih kooperanata. Izgradili su i modernu destileriju, a na tržištu se probijaju i s ekskluzivnim pakiranjem i suvenir programom.

I velikom je Krašu važno biti prisutan na najvećem sajmu prehrane. Darko Radišić, član Uprave tvrdi kako se s konkurencijom mogu nositi samo kvalitetom i imenom koje ostalo prepoznatljivo na svim kontinentima. Tvrtka s ‘brandom’ može opstati i na malom lokalnom i na velikom globalnom tržištu zbog čega i izlažu na SIAL-u. – Nema tu velikog biznisa, ali jednostavno morate biti prisutni na sajmovima. Italija i Španjolska su primjer privlačenja potencijalnih kupaca i izgleda izlagačkog štanda – kaže Radišić komentirajući prilično siromašan Krašev izlagački koncept.

Koliko je u svijetu prehrambene industrije SIAL važan potvrđuje nekoliko podataka. Male tvrtke, kojima je nastup subvencioniran, svejedno su morale izdvojiti nemalih 3 do 5 tisuća eura. Dok je najveći Zagrebački jesenski velesajam uspio zauzeti samo 9 tisuća četvornih metara izlagačkog prostora, SIAL se širi na čak 370 tisuća. Ondje izlaže oko 9300 izlagača (na velesajmu tek oko tisuću) iz stotinjak zemalja, a više od 216 tisuća posjetitelja pristiglo je iz 200-ak zemalja. Kada radno vrijeme sajma završi, u podzemnu se željeznicu natiska toliko ljudi da moraju čekati barem pola sata-sat za svoj red na prijevoz. Kamo sreće da takvu gužvu jednoga dana doživimo i na našem velesajmu.  (Gordana Gelenčer)