Domazet: HNB i Vlada moraju hitno pronaći novac s niskim kamatama

Okrugli stol pod nazivom 'Ekonomski i društveni razvoj Hrvatske' održan je u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti, a organizirao ga je Razred za društvene znanosti Hrvatske akademije i Hrvatski institut za financije i računovodstvo.

Podloga raspravi bili su zbornici radova 'Facting the future of SEE Europe' i 'Kriza i okviri ekonomske politike'.  -Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti uvijek je imala sluha o gospodarstvu – istaknuo je predsjednik Hrvatske akademije, akademik Zvonko Kusić dodajući kako je na temelju prijedloga ovakvih skupova potrebno izvući odgovarajuća rješenja za izlazak iz krize te gospodarski i društveni razvoj. Tajnik HAZU-a Slobodan Kaštela osvrnuo se na zbornik radova 'Kriza i okviri ekonomske politike' te je rekao kako se skup održava u važnom trenutku budući da su prisutna nepovoljna ekonomska kretanja te je sada pravi trenutak da se nešto poduzme kako financijska kriza ne bi ugrozila ukupno društvo u cjelini. –14 autora zbornika ponudilo je rješenja za izlazak iz krize te su svi ovi radovi i danas aktualni kao i 2009. godine kada su izdani jer nude načine za izlazak iz duboke ekonomske krize u kojoj se nalazi hrvatsko društvo - istaknuo je Kaštela.

Predsjednik Hrvatskog instituta za financije i računovodstvo Tihomir Domazet rekao je kako u razdoblju od 1990. do 2010. godine u Hrvatskoj praktično nije bilo ekonomskog rasta ni razvoja. Također navodi kako zaposlenost iznosi svega 43%, gotovo je najniža u odnosu na zemlje EU te je danas preko 250 tisuća manje zaposlenih nego prije 20 godina. – To predstavlja najteži ekonomski, politički i društveni problem – naglasio je Domazet. Također navodi kako su uzroci krize nastale krajem 2008. godine: pogrešna privatizacija, neodgovarajuća ekonomska politika temeljena na neoliberalizmu, prelijevanje svjetske krize, korupcija i neuvažavanje znanja u ekonomskoj politici. Kao hitne antirecesijske mjere Domazet navodi kako HNB i Vlada moraju hitno pronaći novac s niskim kamatama kojima će zaustaviti daljnji pad i potaknuti gospodarski rast te da monetarna i kreditna politika mora biti polazište pomoći poduzećima i projektima.

Skupu se pored mnogobrojnih stručnjaka obratio i akademik Vladimir Stipetić koji je rekao kako se u oba rada bavio poljoprivredom i problemima s kojima se ona susreće kako u Hrvatskoj tako i u zemljama jugoistočne Europe. -Nema bogatog kraljevstva bez bogate poljoprivrede – zaključio je Stipetić. Raspravi se priključio i bivši predsjednik RH Stjepan Mesić koji je istaknuo kako je planiranje najbitnije te da je potrebno imati razrađenu razvojnu strategiju što radovi eksperata u zborniku i ističu. (Kristina Dobrenić)