'Doživotna otpremnina'

Dokup mirovine je specifična vrsta otpremnine u Hrvatskoj kojom poslodavac svojim zaposlenicima u trenutku umirovljenja omogućava primanje još jedne mirovine.

piše Zlatko Salahović                                                                                                  
[email protected]

Za razliku od jednokratne otpremnine, dokupljena mirovina trajno poboljšava materijalni položaj umirovljenika, a isplaćuje se doživotno zbog čega se i rado naziva i 'doživotna otpremnina'.  Iz godine u godinu mirovine utvrđene na temelju obveznih doprinosa postaju sve manje. Povećanje broja godina za izračunavanje mirovine, prijevremeni odlazak u mirovinu, koeficijenti koji se primjenjuju za izračun te manji radni staž, su faktori koji utječu na doživotno smanjenje mirovine. Kako bi nadoknadili ova umanjenja poslodavci imaju mogućnost dokupiti mirovinu radnicima te im na taj način omogućiti da primaju i onaj dio mirovine koji bi ostvarili da su navršili određenu starosnu dob ili određeni mirovinski staž. Mnogi poslodavci prepoznali su financijske i socijalne prednosti dokupa mirovine, te je mogućnost dokupa uvrštena i u brojne kolektivne ugovore.  

O prednostima dokupa mirovine razgovarali smo sa Sanjom Glas Sambolec, iz Royal mirovinskog osiguranja koje je idejni začetnik dokupa mirovine i jedino osiguranje koje ga nudi već punih dvadeset godina. Od osnutka Royal osiguranja do danas više od 250 gospodarskih subjekata primijenilo je dokup mirovine, od brodogradilišta do javnih poduzeća i zdravstvenih ustanova, a oko četiri i pol tisuće bivših radnika primaju dokupljene mirovine preko njih. Prosječna dokupljena mirovina iznosi 350-400 kuna, te ima sve osobine koje se vežu uz mirovinu iz HZMO-a: ostvaruje se u istom trenutku, isplaćuje se doživotno u mjesečnim iznosima, usklađuje se na isti način i u isto vrijeme, te se na istovjetan način omogućuje ostvarenje prava na obiteljsku mirovinu.

Ušteda za poslodavce
Dokup mirovine izvrsno je rješenje za poslodavce koji imaju potrebu za promjenom kvalifikacijske i starosne strukture radnika ili smanjenja broja radnika, a i najjeftinije. Ako u kompaniji imate radnike, koji imaju uvjete za starosnu ili prijevremenu starosnu mirovinu, a koji nisu spremni napustiti posao jer im je procijenjena mirovina premala ili se značajno umanjuje u slučaju odlaska u prijevremenu mirovinu, možete im ponuditi dokup mirovine kako bi sporazumno prihvatili raniji odlazak u mirovinu. Dokup mirovine se često primjenjuje u procesima restrukturiranja i racionalizacije poslovanja koje prati neizbježna mjera smanjenja broja zaposlenih, a kod pojedinih poslodavaca dokup mirovine postaje sastavni dio takozvanih redovnih umirovljenja koja nisu vezana uz smanjenje broja zaposlenih. Dokup mirovine bi mogao biti sasvim dovoljna stimulacija da radnici koji imaju uvjete za mirovinu, a za čijim je radom u društvu prestala potreba, pristanu na odlazak u prijevremenu mirovinu.

Poslodavac koji odluči svojim radnicima dokupiti mirovinu ostvariti će znatne uštede u odnosu na isplatu poticajnih otpremnina, posebno jer je uplata doprinosa za taj institut u cjelosti neoporeziva prema Zakonu o porezu na dohodak. Također, uplatu za dokup mirovine poslodavac ne mora izvršiti jednokratno, već može uplaćivati i u ratama do tri godine. - To je u današnjoj financijskoj i gospodarskoj situaciji posebno značajno s gledišta održanja i kontroliranja likvidnosti, a uz to postoji i mogućnost odgode plaćanja, izjavila je Sanja Glas Sambolec.   Prosječna premija za dokup mirovine je stotinjak tisuća kuna po zaposleniku. Taj iznos ovisi o nizu faktora koji su određeni Zakonom o mirovinskom osiguranju. Ako se umjesto premije za dokup mirovine radnicima isplaćuje otpremnina u jednakom neto iznosu, trošak poslodavca iznosit će najmanje dvostruko više.

Dugoročno bolje rješenje za umirovljenike
Možda mnogi umirovljenici  preferiraju jednokratnu otpremninu, ali činjenica je da takva otpremnina bude brzo potrošena te umirovljenicima kao jedini izvor financija ostaju njihove trajno umanjene mirovine. – Praksa je pokazala da se poticajna otpremnina vrlo brzo odlije u neposrednu potrošnju, izjavila je Sanja Glas Sambolec. –Čak što više, mnogi ranije umirovljeni radnici koji prime poticajnu otpremninu taj jednokratan iznos prepuste potrošnji mlađe generacije, ne razmišljajući previše da će nakon toga primati trajno umanjenu mirovinu. Kada novi Zakon o mirovinskom osiguranju stupi na snagu radnici koji odu u prijevremenu mirovinu imati će znatno veću 'penalizaciju', odnosno umanjenje mirovine nego do tada. Mnogi od njih ne odlaze u prijevremenu mirovinu jer to žele, već zbog gospodarske situacije i racionalizacije poslovanja svojih poslodavaca. – Stoga bi dokup mirovine mogao postati još privlačniji način zbrinjavanja umirovljenika koji su na određeni način primorani na raniji izlazak iz svijeta rada, a socijalnim partnerima nudi priliku da toj kategoriji radnika omogući 'depenalizaciju' mirovinskog primanja, izjavila je Sambolec.

Dokup mirovine se provodi uz takozvano 'meko zbrinjavanje', odnosno dobrovoljni pristanak radnika i sporazumni prestanak radnog odnosa. – Primjećujemo da u Hrvatskoj još uvijek postoje socijalno odgovorni poslodavci, koji unatoč krizi i recesiji, nagrađuju svoje dugogodišnje radnike za njihov doprinos upravo ponudom dokupa mirovine kao vrstom benificije za minuli rad, opisala je Sambolec karakter ovog instituta za radnike. Istaknula je i da  je recesija s jedne strane utjecala na povećani interes za dokupom mirovine, dok je s druge strane donijela manje mogućnosti poslodavaca.